antisemitizam (iz njemačkog), negativna predrasuda i rasistički odnos prema Židovima koji se očituje u diskriminaciji i progonu Židova kao etničke skupine. Pojam antisemitizma uveo njemački publicist Wilhelm Marr u protužidovskom pamfletu iz 1879. Korijeni antisemitizma su u kršćanskom odnosu prema Židovima kao izdajicama Isusa Krista. Sustavno je stimuliran u srednjem vijeku za križarskih ratova i Svete inkvizicije. Židovima je bilo zabranjeno posjedovanje zemlje, jedina dostupna zanimanja bila su im trgovina i zelenaštvo; specijalnim zakonima tjerani su da žive u posebnim getima. Francuska revolucija priznala je Židovima građanska prava, a u Austro-Ugarskoj, nakon liberalnih reformi, dopušteno im je i vlasništvo nad zemljom. Pojava i jačanje nacionalizma u Europi u drugoj polovici XIX. soljeća doveli su do novih rasističkih teorija o Židovima kao manjevrijednoj rasi. Antisemitizam je posebno jačao u Francuskoj (afera Dreyfuss), u Austriji, Njemačkoj, Rusiji i Poljskoj gdje je 1881. došlo do pogroma Židova koji su nakon toga učestali u Istočnoj Europi. U XX. stoljeću fašizam i nacizam su, primjenjujući rasne teorije, organizirali sustavni progon i genocid Židova – holokaust, tijekom kojega je od 1933. do 1945. u logorima smrti i pogromima pobijeno oko 6 milijuna Židova širom okupirane Europe. Antisemitizam se i danas javlja u djelovanju krajnje desnice i neofašističkog pokreta i stranaka.