Antwerpen, Glavni kolodvor
Antwerpen, Rubensova kuća
Antwerpen (francuski: Anvers), najveća luka i drugi po veličini grad u Belgiji, glavni grad istoimene provincije, smješten na estuariju rijeke Schelde oko 90 km od Sjevernog mora; 466 203 stanovnika (procjena 2007), aglomeracija 1,1 milijun. Jedna od većih europskih luka, dio golema lučkoga kompleksa na području ušća rijeke Schelde, Meuse i Rajne koje su međusobno povezane brojnim kanalima i sa zaleđem koje dopire u industrijalizirana područja Francuske i Njemačke. Nagao razvoj luke počeo za II. svjetskog rata, a 1970-ih i 1980-ih luka se proširila i na lijevu obalu. Uz lučku vezana trgovačka i industrijska funkcija: željezare i čeličane, brodogradnja, automobilska, petrokemijska, elektronska, strojarska industrija, brušenje dijamanata. Stari dio grada s uskim, krivudavim ulicama bio okružen zidinama iz XVI. stoljeća koje su srušene, izgrađene široke avenije; u XIX. stoljeću izgrađen dio grada do sljedećeg prstena prometnica, dok najnovije širenje zadire u širu okolicu. Kulturno središte Flamanaca i neslužbeni glavni grad nizozemskog dijela Belgije. Gotička katedrala iz XIV. stoljeća, najveća u Belgiji, mnogobrojni muzeji, sveučilište (od 1965). Utvrđeni grad na mjestu današnjeg Antwerpena prvi se put spominje u vrelima 726. Godine 836. stradava prilikom normanskog osvajanja. Obnovljen, u XI. stoljeću sjedište je barbantskih markgrofova. Slobodni kraljevski grad (od 1291), član Hanzeatske lige (od 1315). Povoljan zemljopisni smještaj i prometna važnost omogućili su brz gospodarski razvoj Antwerpena, koji se od XIV. stoljeća drži jednim od najbogatijih trgovačkih gradova u Europi. U Antwerpenu je otvorena prva trgovačka burza u Europi (1460). Godine 1430. priznaje burgundsko vrhovništvo; od 1477. pod Habsburgovcima. Španjolci ga razaraju 1576. i konačno osvajaju 1585. Nakon što su 1648. Nizozemci zatvorili ušće Schelde, gubi prijašnju prometnu važnost. Godine 1713. pripao Austriji, 1794. Francuskoj, a 1830. Belgiji. Godine 1839. otvorena je plovidba Scheldeom uz obvezno plaćanje carine Nizozemskoj (Londonska konferencija). Slobodniji i snažniji gospodarski razvoj izrazitiji je nakon što su Nizozemci 1863. oslobodili brodove naplate carinskih pristojbi. U vrijeme I. (1914–18) i II. (1940–44) svjetskog rata pod njemačkom okupacijom.