sintetički sud, osnovni pojam Kantove kritičke filozofije. S. s. su oni u kojima predikat nije sadržan u subjektu. Stvaralačkim aktom suda subjektu se pridaje novi predikat i time se proširuje spoznaja. S. s. je sud a priori i transcendentalnog… Nastavi čitati →
sintetika (grč.), umjetna vlakna načinjena od sintetskih polimera. Čvrsta, elastična, trajna, otporna na gužvanje, truljenje i dr.
sintetizator (iz grč.) ili sintesajzer (engl.), elektron. uređaj sastavljen od raznih modula kojim se sintezom zvuka može proizvesti bilo koji ton, zvuk ili šum. Miješanjem raznih frekvencija s osnovnom frekvencijom visokofrekventni oscilator stvara razne miješane frekvencije koje se mogu na… Nastavi čitati →
sintetska glazba, istoznačnica za elektron. glazbu kakva je poč. 1950-ih stvarana u Kölnu pod nazivom “elektronische Musik”, odn. naziv za glazbu proizvedenu elektron. sredstvima.
sintetski kaučuk, umjetni kaučuk, grupa elastičnih umjetnih polimera koji su po svojim obilježjima slični prir. kaučuku, ali i otporniji na starenje, ulja i druga otapala. Proizvode se postupkom kem. sinteze (polimerizacijom, poliadicijom ili polikondenzacijom), ima ih više od 500… Nastavi čitati →
sinteza (grč.) 1. Općenito, postupak spajanja više dijelova u cjelinu. S. nije puki zbroj svojih elemenata, nego ima novo i šire smisaono značenje, jer se sastavni dijelovi prožimaju i utječu jedni na druge. 2. U ant. i srednjovj. filozofiji, s.… Nastavi čitati →
sintezni plinovi, smjese plinova koje se upotrebljavaju u proizvodnji kem. spojeva kem. sintezom, npr. smjesa dušika i vodika za sintezu amonijaka.
Sintra (prije Cintra), grad u okrugu Lisabon u Lisabonskoj regiji, u središnjem dijelu Portugala, uz obalu Atlantskog oceana, 24 km sjeverozapadno od Lisabona; 377 835 stanovnika (2011). Smjestio se u planinskom području (gorje Serra de Sintra). Trgovačko središte za poljoprivredne… Nastavi čitati →
Sinuhe, gl. junak klas. djela stare egip. književnosti iz doba Srednje države. Priča je poslužila kao temelj za poznati roman M. T. Waltarija Sinuhe Egipćanin i nadahnula je nobelovca N. Mahfuza da napiše pripovijetku Sinuheov povratak.
Sinuiju, grad i luka na SZ Sjeverne Koreje, gl. grad provincije Pyongan-Bukto, na ušću r. Yalu u Žuto more; 288 112 st. Veliko želj. čvorište. Papirna, kem. ind. Proizvodnja soje. Zračna luka. Na važnosti dobiva 1910. kad je otvoren… Nastavi čitati →
sinus (lat. sinus) 1. mat Jedna od trigonometrijskih funkcija, omjer katete nasuprot kutu i hipotenuze pravokutnog trokuta. Zato je sinus nekoga kuta uvijek manji od 1, tj. ima vrijednosti između –1 i 1. Sinus kuta nula je nula, a… Nastavi čitati →
sinusitis, upala sluznice jednog ili više paranazalnih sinusa. Često se radi o upali proširenoj iz nosne šupljine koja može biti akutna ili kronična. S. se imenuje prema zahvaćenom sinusu, a zahvati li sve sinuse, naziva se pansinusitis.… Nastavi čitati →
sinusoida (lat.), krivulja što pokazuje kako se mijenjaju vrijednosti sinusa nekog kuta kada se on mijenja od 0° do 360° (0 do 2π radijana).
sinusov poučak, jedan od osnovnih poučaka trigonometrije. Omjeri između stranica (a, b, c) bilo kojega trokuta i sinusa stranicama nasuprotnih kutova (A, B, C) jednaki su i iznose 2R, gdje je R polumjer trokutu opisane kružnice, to jest … Nastavi čitati →
Sinj, grad i središte gradskoga upravnog područja, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u Dalmatinskoj zagori, 35 km sjeveroistočno od Splita. Leži u Cetinskoj krajini, na zapadnom rubu Sinjskoga polja, na 326 m nadmorske visine. Grad ima 11 478, a gradsko upravno… Nastavi čitati →
Sinjajevina, planina u Crnoj Gori, ji od Durmitora; najviši Jablanov vrh (2203 m). Visokoplaninski pašnjaci. Građena od vapnenaca paleozojske i mezozojske starosti.
sinjavci, rudarski srednjovj. naziv za minerale iz razreda sulfida. Odlikuju se sjajem kovine i tamnosivim (sinjim) bojama, neprozirni su, crna ogreba i male tvrdoće, bez kalavosti. Složena kem. sastava, npr. tetraedrit (antimonski s.), tenantit (arsenski s.), sulfosoli, neke rude bakra i žive.
sinjorija (talijanski signoria gospodstvo) 1. U srednjem vijeku u nekim talijanskim gradovima, naziv za vlast pojedinaca, pojedinih velikaških obitelji ili društvenih skupina; suprotnost komuni. Javlja se u drugoj polovini XIII. stoljeća. U Milanu su sinjorije držale obitelji Della Torre i… Nastavi čitati →
Sinjska alka, natjecanje konjanika u gađanju alke kopljem koje se u Sinju održava svake godine u prvoj pol. kolovoza u spomen pobjede nad Turcima 1715. Alkari jašući u punom trku nastoje pogoditi kopljem alku obješenu na konopcu razapetom preko… Nastavi čitati →
Sinjsko polje, najveće polje u kršu Dalmatinske zagore; 64 km2. Nalazi se između 295 m i 301 m nadmorske visine. Poljem protječe Cetina. Uzgoj kukuruza; stočarstvo. Česte inverzije temperature onemogućuju uzgoj sredozemnih kultura. Poljem prolazi državna cesta… Nastavi čitati →
