hladni rat, polit. i diplomatski sukob između zap. sila, na čelu sa SAD-om, i istočnoeur. bloka, na čelu sa SSSR-om; trajao 1949–1990. Pojam prvi upotrijebio B. Baruch u amer. Kongresu 1947. povodom rasprave o Trumanovoj doktrini, u okviru koje… Nastavi čitati →
Hladnik, Boštjan, slov. film. redatelj i scenarist (Kranj, 30. I. 1929 – Ljubljana, 30. V. 2006). Isprva istaknut amater i dokumentarist, dugometr. debijem Ples na kiši (1961) utemeljuje igranofilm. modernizam u Jugoslaviji. Izrazito sklon erotskoj tematici (npr.… Nastavi čitati →
hladno oružje, najstarija vrsta oružja; njegova je ubojita sila mehanička. Izrađuje se od kamena, kosti, drva i kovine. Upućuje se na protivnika snagom čovjekovih mišića; dijeli se na osobno i kolektivno te blisko i daljinsko. Blisko h. o. (mač,… Nastavi čitati →
hladnjače, prostorije ili obično zgrade za čuvanje većih količina hrane na nižim temperaturama. Također, prijevozna sredstva (cestovna, želj. vozila, brodovi) za čuvanje i prijevoz svježe hrane.
hladnjak 1. Aparat za hlađenje namirnica, pića, lijekova i dr. s pomoću automatskoga rashladnog stroja (frižider). Postoje apsorpcijski, kompresijski hladnjaci i Petlierov h. 2. Naprava za hlađenje pogonskih motora sustavom rebara, saća, cijevi i sl.
hlamida (grč. hlamis), u ant. grč. odjeći, kratak vuneni vojnički i jahački ogrtač pravokutna oblika, s dvjema obojenim prugama na užim stranama i kopčom na desnom ramenu; rim. naziv paludamentum, odn. sagum.
hlap ili rarog (Homarus gammarus), rak iz reda deseteronožaca (Decapoda), por. škampi (Nephropsidae); živi u Sredozemnome moru, Atlantiku i Sjev. moru, na kamenitu dnu do 40 m dubine; do pete godine života presvuče se do 25 puta,… Nastavi čitati →
hlapinika (Calycotome infesta), vrsta roda hlapinika (Calycotome) iz por. leptirnjača (Fabaceae); raste u šikarama našega mediteranskog područja.
hlapljenje, prelaženje tvari iz tekućeg u plinovito stanje pri temperaturama nižima od vrelišta. Hlapljenjem se temperatura tekućine smanjuje. Brzina h. ovisi o vrsti tekućine. Kao jedinica h. najčešće se uzima brzina h. etil-etera.
Hlaváček, František, češki političar (Slavkov, kraj Brna, 26. XI. 1876 – Prag, 17. X. 1974). U Pragu povezan s hrvatskim studentima, uređivao Hrvatsku misao. Pristaša ideja T. Masaryka, zagovarao povezivanje Češke i Slovačke s… Nastavi čitati →
Hlaváček, Karel, češki pjesnik (Prag, 24. VIII. 1874 – Prag, 15. VI. 1898). Pod utjecajem Verlainea, Maeterlincka i češkoga pjesnika Jiříja Karáseka pisao melodioznu simbolističku liriku prožetu melankolijom. Važnija djela: Sokolski soneti; Osvetnička kantilena.
Hlebine, naselje i središte istoimene općine, Koprivničko-križevačka županija, Podravina, 14 km istočno od Koprivnice; naselje ima 1155, a općina 1304 stanovnika (2011). Poljoprivreda. Spominje se 1334. kao Struga. Kasnobarokna crkva sv. Katarine (XIX. stoljeće). Poznato po →… Nastavi čitati →
hlebinska slikarska škola, naziv za slikare naivnog izraza iz Hlebina i okolnih mjesta u Podravini. Utemeljena 1930. na poticaj slikara K. Hegedušića i označuje fenomen naivnoga slikarstva na staklu u Hrvatskoj (I. Generalić, F. Mraz, M. Virius i dr.);… Nastavi čitati →
Hlinka, Andrej, slovački političar (Černová, 27. IX. 1864 – Ružomberok, 16. VIII. 1938). Katolički svećenik; u doba Austro-Ugarske Monarhije predvodio otpor mađarizaciji i svojim publicističkim djelovanjem zalagao se za autonomiju Slovačke. Na političkom procesu 1906.… Nastavi čitati →
hlisti, kršćanska sljedba koja se razvila u Rusiji u XVIII. st.; pripadnici su vjerovali u vječno Kristovo rađanje i utjelovljivanje. U mističnim obredima upotrebljavala je razne magične čine (šibanje, izgon đavla i sl.). U drugoj pol. XIX. st. zajednica… Nastavi čitati →
Hloe, nadimak božice Demetre, kao zaštitnice mladih usjeva; djevojačko ime u starovj. pastoralama.
Hlorida (grč. Hloris), u grč. mitologiji, božica raslinja, os. cvijeća, izjednačena s rim Florom. Prema jednoj verziji kći Anfiona i Niobe, koja se prije zvala Melibea. Kada su Apolon i Artemida iz osvete pobili Anfionovu djecu, spasila se samo… Nastavi čitati →
Hljebnikov, Velimir, rus. pjesnik (Mali Derbeti, 9. XI. 1885 – Santalovo, 28. VI. 1922). Započeo kao simbolist, da bi poslije postao jednim od utemeljitelja rus. futurizma. Proslavio se i znatno utjecao na kasnije pjesnike (npr.… Nastavi čitati →
Hłasko, Marek, poljski književnik (Varšava, 14. I. 1934 – Wiesbaden, 14. VI. 1969). Kultni pripovjedač, nazivan i “poljski James Dean”, što zbog nonkonformizma, što zbog fizičkog izgleda. U pripovijetkama (Osmi dan u tjednu, Prvi korak u oblacima,… Nastavi čitati →
Hmel’nickij, gl. grad istoimene oblasti u Zap. Ukrajini; 262 100 st. Osn. 1493. kao polj. utvrda, 1793. pripao Rusiji. Do 1954. grad je imao ime Proskuriv. Strojogradnja, prehr. ind. U blizini nuklearna elektrana.
