Kitzbühel, gradić u Tirolu, 77 km si od Innsbrucka, zap. Austrija; 8700 st. Smjestio se u Kitzbühelskim Alpama (Kitzbühel Alpen), na juž. padinama Kitzbüheler Horna (1998 m), na nadm. visini od 762 m. Turizam; zimovalište (skijanje) i lječilište s… Nastavi čitati →
Kitzingen, grad na S sav. zemlje Bayern (Bavarska), juž. Njemačka; o. 20 000 st. Smjestio se na r. Majni. Proizvodnja i trgovina vinom. Elektrotehn. ind.; proizvodnja boja, strojeva. Turizam. Ostaci grad. utvrda. Grad. vijećnica iz XVI. st. Srednjovj.… Nastavi čitati →
kivi (maorski preko engleskoga: kiwi; Apteryx), rod triju vrsta ptica posve zakržljalih krila, čekinjasta perja, duga tanka kljuna; žive na Novom Zelandu; pred izumiranjem.
kivi (kivija ili kivika, maorski preko engleskoga: kiwi, Actinidia) → aktinidije
Kivi, Aleksis (pr. prez. Stenvall), fin. književnik (Nurmijärvi, 10. X. 1834 – Tuusula, 31. XII. 1872). Iako za života gotovo nepoznat, njegova su djela postumno ocijenjena nezaobilaznima u fin. književnosti, a K. slavljen kao njezin najistaknutiji… Nastavi čitati →
Kivik, područje u Švedskoj kraj Kristianstadta. Nalazi velike kamene gomile (promjer 75 m) iz starijeg razdoblja nordijskoga brončanog doba (←XIV. st.). Posred gomile nalazi se grobna komora; na kamenim pločama urezani su crteži brodova, kola, kotača, sjekira i dr.
Kivu, jezero na granici afr. država Ruande i DR Kongo, 1460 m n. m.; 2699 km2. Dugo 97 km, širo. 48 km. Prosječna dubina jezera 220 m, maksimalna 475 m. Nastalo u razdoblju pleistocena (prije o. 2,5… Nastavi čitati →
Kizel, grad u Permskoj oblasti, 145 km si od Perma, zap. dio središnje Rusije; 21 900 st. Smjestio se na zap. padinama Urala, na obali r. Kizel. Industr. središte u Kizelskom ugljenom bazenu (1998. prestala ekspolatacija). Proizvodnja rudarske… Nastavi čitati →
kizerit (po njem. prirodoslovcu D. G. Kieseru /1779–1862/), gorka sol, mineral, MgSO4 • H2O; kristalizira u monoklinskom sustavu, vezan uz evaporitna ležišta soli.
Kizik (grč. Kýzikos), ant. grad na obali Mramornoga mora, Mala Azija. Utemeljili ga Grci iz Mileta ←756. U pom. bitki ←410. atenska mornarica, pod vodstvom Alkibijada, pobijedila je kraj Kizika Spartance.
Kizil (do 1918. Belocarsk, 1918–26. Hem-Beldyr), gl. grad republike Tuve, jug Sibira, Rusija (Azija); o. 88 000 st. Smjestio se blizu sutoka Velikog i Malog Jeniseja. Industr. i kult. središte. Drvna (namještaj), prehr. i tekst. ind.; prerada kože. Institut… Nastavi čitati →
Kizil Adalar, otočna skupina u ist. dijelu Mramornog mora, 24 km j od Istanbula, Turska; 14 km2, o. 20 000 st. Sastoji se od devet malih otoka; veći su Büyükada, Heybeliada, Burgazadasi i Kinaliada. Turizam (ljetovalište).… Nastavi čitati →
Kizilbaši, sedam turkijskih plemena koja su u XVI. st. pružila potporu šijitskoj dinastiji Sefevida da dođe na prijestolje u Perziji. Danas žive kao polunomadi u zap Armeniji, juž. Anatoliji, sjev. Siriji i u kurdskim gorjima. Pripadnici su posebne šijitske… Nastavi čitati →
Kizilkum, pustinja u sred. Aziji, proteže se juž. dijelom Kazahstana i sjev. Uzbekistana; o. 300 000 km2. Nalazi se ji od Aralskoga jezera, između dolina r. Sir Darje i Amu-Darje. Većinom pješčana. Vrlo oskudna vegetacija. Stočarstvo… Nastavi čitati →
kizlar-aga (tur. kizlar-agasi poglavar djevojaka), vrhovni eunuh na dvoru tur. sultana, upravitelj carskog harema. Ubrajao se među visoke dvorske dostojanstvenike; od XVI. do XVIII. st. obavljao i nadzor nad financijama.
Kızılırmak (u prijevodu: Crvena rijeka; u antici Halys /Slana rijeka/), rijeka u središnjoj Turskoj, duga 1150 km (najduža u Turskoj), porječje 77 130 km2. Protječe središnjim i sjevernim dijelom gorovite provincije Çorum. Izvire u sjevernom planinskom području… Nastavi čitati →
Kjahta, grad na J Rusije, u republici Burjatiji, nedaleko od granice Rusije i Mongolije; 18 100 st. Tekt. i drvna ind.; proizvodnja obuće. Muzej; planetarij. Crkve iz XIX. st. Tijekom XVIII. st. središte trgovine s Kinom.
Kjær, Nils, norveški pisac (Holmestrand, 11. IX. 1870 – Son, 9. II. 1924). Pisao satire, putopise i eseje (Posljednje poslanice, 1924), a u drami nastavlja na Strindbergovu novu poetiku: Dan obračuna (1902), Mimozin povratak (1907), Sretan izbor (komedija, 1913).
