Hodidjed, srednjovj. utvrđeni grad i od današnjeg Sarajeva u župi Vrhbosni. Podignut u XIV. st. U posjedu velikaških obitelji Pavlović i Kosača. Turci ga zauzimaju 1435. Utvrda je tijekom idućih stoljeća služila kao voj. uporište, a zatim kao tamnica. Napuštena o. 1833.
hodie mihi, cras tibi (lat.), danas meni, sutra tebi; preinačen citat iz Knjige Sirahove. Nekoć čest na nadgrobnim spomenicima.
Hodinka, Antal, mađarski povjesničar (Ladomér, 13. I. 1864 – Budimpešta, 15. VII. 1946). Proučavao povijest južnoslavenskih naroda. U izdanju Mađarske akademije započeo objavljivati (1903) Zbirku isprava o hrvatskim krajiškim mjestima, koja obuhvaća razdoblje od… Nastavi čitati →
Hodler, Ferdinand, švicarski slikar (Bern, 14. III. 1853 – Ženeva, 19. V. 1918). Polazio umjetničku školu u Ženevi; u početku slikao realističko-impresionističke portrete i krajolike, potom u stilu secesije slikao monumentalne povijesne i alegorijske kompozicije… Nastavi čitati →
Hodler, Ferdinand, švicarski slikar (Bern, 14. III. 1853 – Ženeva, 20. V. 1918). Isprva je slikao dopadljive pejzaže, portrete i žanr-prizore, a slikom Noć, 1890., napustio je naturalizam i razvio vlastiti stil, koji je nazvao paralelizam, a… Nastavi čitati →
Hódmezővásárhely, grad u županiji Csongrád, jugoist. Mađarska, 160 km ji od Budimpešte; 48 300 st. Prehr., tekst. i ind. građev. materijala. Arheol. nalazišta iz različitih razdoblja.
hodočašće, putovanje pojedinca ili skupine ljudi do nekoga svetoga mjesta. Javlja se u raznim religijama (hinduizam, islam i dr.). U kršćanstvu h. simbolizira život kršćana kroz trpljenje i napor puta do cilja u mjestu hodočašća. Motivi su molba ili… Nastavi čitati →
hodograf (grč.), krivulja koju opisuje vrh vektora (brzine ili ubrzanja materijalne točke koja se giba po nekoj stazi) kada se taj vektor nanosi iz nepomične točke. H. prikazuje promjenu vektorske veličine u vremenu.
hodogram ekon Razrađeni plan, redoslijed radnji sudionika u procesu rada.
Hodonín (njem. Göding), grad u ji Češkoj, Jihomoravský kraj, na granici sa Slovačkom, 50-ak km od Brna; 26 800 st.
hodža (tur.), musl. svećenik, vjeroučitelj, prof. u medresi; vjerski obrazovana osoba. Kao titula stavlja se iza imena.
Hodža, Michal Miloslav, slovački preporoditelj, književnik i jezikoslovac (Rakša, 22. IX. 1811 – Tešín/Cieszyn, 26. III. 1870). Studirao teologiju u Bratislavi i Beču, evangelički svećenik u Liptovskom Mikulášu. Uz Štúra i Hurbana vodeća ličnost slovačkoga… Nastavi čitati →
Hodža, Milan, čehosl. političar (Sučany, 1. II. 1878 – Clearwater, Florida, 27. VI. 1944). Član Agrarne stranke. Jedan od vodećih zagovornika ideje o ujedinjenju Češke i Slovačke. Predsj. vlade 1935– 38. Podnio ostavku u znak… Nastavi čitati →
Hodžo (Hojo), jap. velikaška obitelj. Prvi poznati član obitelji je Tokimasa (1138–1215); podržavao obitelj Minamoto u njezinim borbama s obitelji Taira; postao jedan od najmoćnijih ljudi u Japanu. Obnašao službu šikkena odn. regenta za maloljetnog šoguna (od 1199). Ta… Nastavi čitati →
Hoechst AG, njem. kem. industrija; poduzeće osnovano 1863. u Frankfurtu na Majni, drugo najveće kem. poduzeće u svijetu; više od 170 000 zaposlenih.
Hoedman, Co, kan. animator, redatelj i scenarist niz. podrijetla (Amsterdam, 1. VIII. 1940). Jedan od prvaka prestižne kan. animirane produkcije, najpoznatiji po Oscarom nagrađenom filmu Pješčani zamak (1977).
Hoek van Holland, također engl. Hook of Holland, rt i istoimena luka na jugozap. obali provincije Zuid-Holland, jugozap. Nizozemska, s od ušća vodenog puta Nieuwe Waterweg (Nieuwe Maas i Oude Maas), o. 10 km sz od Rotterdama, kojem i teritorijalno pripada.
Hoel, Sigurd, norveški književnik (Nord-Odal, 14. XII. 1890 – Oslo, 14. X. 1960). Romanopisac, dramatičar, esejist, kritičar i prevoditelj. Istaknuo se romanima (Grješnici na ljetnom suncu; Put nakraj svijeta) u kojima progovara o stanju… Nastavi čitati →
Hoëné-Wroński, Józef Maria, polj. filozof, mistik i matematičar (Wolsztyn, kraj Poznańa, 24. VIII. 1776 – Neuilly, kraj Pariza, 9. VIII. 1853). Isprva časnik u polj. i rus. službi. Studirao 1798/99. u Njemačkoj (Kantov učenik). Od… Nastavi čitati →
Hoernes, Moritz, austrijski povjesničar (Beč, 29. I. 1852 – Beč, 10. VII. 1917). Utemeljitelj katedre za pretpovijest na Sveučilištu u Beču. U djelu Diluvijalni čovjek u Europi dao prvi prikaz dotad otkrivenih nalaza iz paleolitika.… Nastavi čitati →
