gostanka (bijeli ili veliki pelin), grmolika g. (Phlomis fruticosa), biljka iz por. usnača (Lamiaceae, Labiatae); sredozemni grm sa sivkastim pustenastim granama i žutim cvjetovima.
Gostič, Josip, slovensko-hrvatski tenor (Homec, kraj Kamnika, 5. III. 1900 – Ljubljana, 25. XII. 1963). Studirao u Ljubljani i u Beču, od 1937. prvak HNK u Zagrebu, 1951–52. član bečke državne Opere, potom opet u… Nastavi čitati →
Gostivar, grad u sjeveroist. Makedoniji, na lijevoj obali Vardara, blizu njegova izvora; 39 300 st. Središte juž. dijela Pologa. Drvna ind., proizvodnja vatrostalnog materijala, izrada sagova, eksploatacija i obrada mramora. Prvi spomen 1313.
Goszczyński, Seweryn, poljski književnik (Ilince, danas Illinci, Ukrajina, 4. XI. 1801 – Lavov, 25. II. 1876). Sudionik ustanka 1830–31, zatim emigrira u Galiciju, pa u Pariz, da bi od 1872. živio u Lavovu. Predstavnik takozvane… Nastavi čitati →
Gošen, ant. pokrajina i od delte Nila, u kojoj su obitavali Židovi prije izlaska iz Egipta.
Gošnjak, Ivan, hrvatski političar i general armije (Ogulin, 10. VI. 1909 – Beograd, 9. II. 1980). Stolarski radnik, član Komunističke partije Jugoslavije od 1933, vojni časnik u Internacionalnim brigadama u Španjolskome građanskom ratu. Iz internacije u Francuskoj vraća se… Nastavi čitati →
Göta (švedski Göta älv), rijeka u jugozapadnoj Švedskoj, duga 93 km. Istječe iz jezera Vänern, teče prema jugozapadu i kod Göteborga ulijeva se u prolaz Kattegat. Na slapovima kod Trollhättana sagrađena je hidroelektrana. Sastavni dio → Göta-kanala.… Nastavi čitati →
Göta-kanal, kanal u južnoj Švedskoj koji povezuje jezero Vänern (kod Sjötorpa), preko jezera Vättern i drugih manjih jezera (Viken, Boren, Roxen), s Baltičkim morem (u zaljevu Slätbaken). Izgrađen 1810–32, dug je 190 km i ima 58 ustava. Sastavni je… Nastavi čitati →
Gotal od Gotalovca, hrv. plemićka obitelj; spominje se od XIII. st. s posjedima u Podravini. Matija, pol. XV. st. biskup i kralj. kancelar; Nikola (u. 1681), veliki župan Zagrebačke i Križevačke županije; Petar, uredio 1698. sudsku vlast u… Nastavi čitati →
Götaland, tradic. regija u juž. Švedskoj, sastoji se od današnjih provincija Blekinge, Gotland, Halland, Jönköping, Kalmar, Kronoberg, Östergötland, Skåne i Västra Götaland; 87 170 km2. 4 318 700 st.
Göteborg, glavna luka i drugi grad po veličini u Švedskoj; 549 839 stanovnika (šire gradsko područje 952 336). Leži na estuariju rijeke Göte, blizu njezina ušća u Kattegat. Upravno središte pokrajine Västra Götaland. Industrijsko središte; automobilska industrija (Volvo), strojogradnja,… Nastavi čitati →
Göteborg och Bohus (Göteborg i Bochus), bivša provincija u jugozap. Švedskoj, u obalnom području uz prolaze Skagerrak i Kattegat. Zajedno s bivšim provincijama Älvsborg i Skaraborg od 1998. čini provinciju → Västra Götaland.
Gotemba, grad u prefekturi Shizuoki na otoku Honshűu, Japan, podno gore Fuji, jz od Tokija; 83 tis. st. Turist.-rekreacijsko središte (usponi na Fuji). U okolici uzgoj dudova svilca. Svinjogojstvo, peradarstvo. Voj. poligon.
Gotha, grad u sr. Njemačkoj, sav. zemlja Thüringen, na sjev. rubu Tirinške šume (Thüringer Wald), 25 km z od Erfurta; 47 200 st. Kovinska, kem., drvna, graf. ind. Prom. križište. U staroj grad. jezgri dominira kneževska palača Friedenstein… Nastavi čitati →
Gotha-almanah (Almanach de Gotha), genealoški godišnjak, izlazio od 1763. do 1944. u Gothi na franc. (od 1763) i njem. (od 1785) jeziku. Donosio genealogije eur. vladarskih i plemićkih obitelji te adm. i statističke podatke o pojedinim državama (od 1886).… Nastavi čitati →
Gothár, Péter, mađ. film. i tv redatelj (Pečuh, 28. VIII. 1947). Debitirao vrlo zapaženom soc.-kritičkom dramom Poklonjeni dan (1979; Zlatni lav za najbolji debitantski film), a još je istaknutije iduće ostvarenje Vrijeme je stalo (1982) o gimnazijalcima… Nastavi čitati →
gothic rock, kolokvijalno nazvani darkeri (od engl. dark taman), stilski odvojak rock glazbe koji se odlikuje “mračnim” sadržajima, ali i sklonošću prema ustupcima srednjostrujaškom ukusu.
Goti (gotski Gutans; lat. Gutones i Gothi), istočnogerm. narod; živio u Skandinaviji i na obalama Baltika. U I–II. st. sele prema JI sve do sjev. obale Crnoga mora. Sa starosjediocima Alanima i Sarmatima stvaraju snažne voj. saveze; od… Nastavi čitati →
gotica, naziv za latinično pismo koje se u IX. st. razvilo od karolinške minuskule, široko rasprostranjeno u vremenu XI–XV. st. Različiti oblici u raznim zemljama: rotunda u Italiji i Francuskoj, tekstura u Njemačkoj, Nizozemskoj i Engleskoj. Njome se pisalo… Nastavi čitati →
gotika (njem. iz lat.), stilsko razdoblje eur. srednjovj. umjetnosti od XII. do XV. st. Nastala i razvila se na tlu Francuske. Novi arhit. izraz i sustav gradnje obilježavaju karakteristični šiljasti lukovi i izduljeni svodovi, te visoke i smiono riješene građevine.… Nastavi čitati →
