plosnatice (Collybia), jestive grmolike gljive stapčare (Basidiomycetes) koje rastu u različitim tipovima šuma.
plošnjaci (Platodes), koljeno beskralježnjaka koji nemaju kolutiće (Ameria). To su bilateralno simetrične, dorzoventralno sploštene životinje bez kostura. Tjelesna šupljina ispunjena je mezenhimom (mezodermalni parenhim). Probavilo, ako postoji, ima jedan otvor. Izmjena plinova odvija se kroz površinu tijela. Respiratorni… Nastavi čitati →
ploština, površina kao i mjerni broj površine. Ploštine nekih pravilnih geom. likova poznavali su stari narodi. P. kvadrata stranice a ili pravokutnika stranica a, b iznosi su a2, odn. ab. P. kruga polumjera r je r… Nastavi čitati →
Plotin (grč. Plôtinos), grč. filozof (Likopol, danas Assiut, Egipat, o. 205 – Minturneja, kraj Rima, 270). Učenik Amonija Sakasa u Aleksandriji; od svoje 40. godine u Rimu vodio vlastitu filoz. školu. Učenik Porfirije sakupio je 54 njegovih predavanja i… Nastavi čitati →
Plotnikov, Ivan, hrv. kemičar rus. podrijetla (Tambov, 4. XII. 1878 – Zagreb, 31. VII. 1955). Studij završio u Moskvi, doktorirao u Leipzigu (1907), upravitelj Kem. instituta u Moskvi. Dolazi u Zagreb (1920) i postaje prvi… Nastavi čitati →
plotun (tal.), istodobno opaljivanje iz dvaju ili više oruđa neke vojne postrojbe (voda, bitnice itd.). Osim u borbi, koristi se u svečanostima i pri odavanju voj. počasti.
Ploucquet, Gottfried, njem. filozof (Stuttgart, 25. VIII. 1716 – Tübingen, 13. IX. 1790). Član Berlinske akademije, profesor u Tübingenu. Pod utjecajem C. Wolffa, drži da je bit filozofije u shvaćanju “misaone svijesti”. U nekim postavkama… Nastavi čitati →
Plovdiv, glavni grad istoimene oblasti, Bugarska; 340 394 st. Drugi po veličini grad u Bugarskoj. Smješten u sred. dijelu Bugarske na r. Marici. U doba Tračana grad je nosio naziv Pulpudeva. God. ←341. mijenja ime u Filipopolis… Nastavi čitati →
plovidba, kretanje broda morem (pomorska p.) ili unutar. vodama (unutarnja p.), u širem smislu i zrakom i svemirom. Međunar. pom. plovidba regulirana je nizom pravnih normi (→ pomorsko pravo). Pom. p. obično se… Nastavi čitati →
plovućac, magmatska stijena, nastala hlađenjem lave bogate plinovima. Vrsta vulkanskog stakla. Porozna stijena čije šupljine po volumenu zauzimaju veći dio čvrste staklene mase. Zbog toga je p. lagan i pliva na vodi. Rabi se kao sredstvo za brušenje.
Plücker, Julius, njemački fizičar i matematičar (Elberfeld, kraj Wuppertala, 16. VI. ili VII. 1801 – Bonn, 22. V. 1868). Bavio se analitičkom geometrijom, uveo homogene i pravčaste koordinate (takozvane Plückerove koordinate), počeo promatrati prostor i kao… Nastavi čitati →
pluća, gl. organ dišnog sustava čija je osnovna zadaća izmjena plinova u krvi, a istiskivanjem zraka omogućuje stvaranje glasa u grkljanu. P. imaju svi kopneni i neki vodeni kralježnjaci. P. čovjeka čine dva plućna krila, smještena u prsnom košu,… Nastavi čitati →
plućna strongiloza, strongylosis pulmonalis, bolest svinja čiji je uzročnik valjkasti crv iz porodice Metastrongylideae koji parazitira u dušnicama i plućima.
plućnjaci (Pulmonata), podrazred puževa (Gastropoda) kojima je plaštena šupljina preuzela funkciju “pluća”. Ugl. kopnene vrste, iako neke žive i u kopnenim vodama. Najpoznatiji je puž vinogradnjak (Helix pomatia) koji se bere i koristi kao hrana.
plućnjak (Pulmonaria), biljni rod trajnih zeleni iz por. oštrolista (Boraginaceae). Listovi cjeloviti, cvjetovi modri ili crveni. U Hrvatskoj rastu P. angustifolia i ljekoviti p. (P. officinalis) koji se upotrebljava kod katara dišnih putova.
plug, oruđe za rahljenje i (djelomice) drobljenje gornjih slojeva tla; obično ga vuku životinje ili strojevi. Najstariji plugovi potječu iz neolitika (←3000) s područja Mezopotamije. U hrv. tradicijskom ratarstvu drveni je p. bio sastavljen od dviju ručki za upravljanje,… Nastavi čitati →
plumbizam (lat.) → saturnizam
Plummer, Christopher, kan. glumac (Toronto, 13. XII. 1927). U 1950-ima nastupao na Broadwayu, u Vel. Britaniji, te na amer. i brit. TV, na filmu od 1957. Iako nikada nije postao zvijezda, kritika ga smatra sjajnim glumcem… Nastavi čitati →
plural ili množina, jedna od pojava gramatičke osobine broja: broj je morfološka kategorija za razlikovanje jednoga predmeta ili pojave (singular ili jednina) od veće količine njih (plural ili množina; postoji i broj dual ili dvojina, paukal ili malina, i… Nastavi čitati →
plurale tantum (lat., mn. pluralia tantum), naziv za imenicu koja označuje samo jedan predmet, no ona ima gramatički oblik množine. Tako se zbilo zbog toga što predmet vidimo kao sastavljen od dvaju dijelova ili više njih: kola, vrata… Nastavi čitati →
