Grgur II., sv., papa od 715. do 731. (Rim, 668 – Rim, 11. II. 731). Povezao germ. biskupije s Rimom, poslao sv. Bonifacija kao misionara u Germaniju i posvetio ga za biskupa. Uspostavio dobre odnose s Langobardima.… Nastavi čitati →
Grgur III., sv., papa od 731. do 741. (? – Rim, 28. XI. 741). Podrijetlom iz Sirije; u vrijeme ikonoklastičnih borbi 731. osuđuje protivnike slika (ikonoklaste), zbog čega je biz. car Leon III. oduzeo od rim. jurisdikcije… Nastavi čitati →
Grgur IV., papa od 827. do 844. (Rim, ? – I, 844). Postavio Ausgara nadbiskupom Hamburga i Bremena, te misionara delegata za sjev. i ist. dio Europe. Utvrdio luku Ostiju protiv napadaja Saracena.
Grgur IX. (pr. ime Ugolino di Segni), papa od 1227. do 1241. (Anagni, kraj Frosinonea, o. 1170 – Rim, 22. VIII. 1241). Još kao kardinal podupire nove prosjačke redove franjevce i dominikance, te laičke vjerske pokrete. Pontifikat mu… Nastavi čitati →
Grgur iz Nise, sv., crkv. otac (Cezareja Kapadocijska, o. 335 – Nisa, o. 394). Brat sv. Bazilija Velikog. Od 376. biskup u Nisi. Borio se protiv arijevaca; 379. izabran za metropolita u Sebasti u Pontu. Sudjeluje na općem saboru… Nastavi čitati →
Grgur Nazijanski, sv., crkv. otac (Nazijanz, Kapadocija, 330 – Nazijanz, 390). Od 370. biskup je u Sazimi, zatim u Carigradu. Jedan od najvažnijih teologa na općem saboru u Carigradu (381). Pisao pjesme, epigrame; sačuvano je 45 govora i zbirka od 243 pisma.
Grgur Ninski, biskup (?, druga pol. IX. st. – nakon 928). Stekao crkv. jurisdikciju nad cijelim Hrv. kraljevstvom te se nazivao “biskupom Hrvata”. Zbog metropolitanske časti došao u sukob sa split. biskupom. Spor je okončan odlukama splitskih crkv. sabora… Nastavi čitati →
Grgur Senjanin, hrv. tiskar (Senj, sred. XV. st. – nakon 1508). Tiskarski rad započeo u Veneciji, nastavio u senjskoj tiskari. Ime mu prvi put nalazimo na jednom lat. brevijaru iz 1483, a iste god. u Veneciji objavljuje Compendium theologicae… Nastavi čitati →
Grgur Tourski, franački povjesničar i teološki pisac (Clermont, 30. XI. 538. ili 539 – Tours, 17. XI. 594). Podrijetlom iz galoromanske senatorske obitelji. Biskup Toursa (573); sudionik političkih sukoba između austrazijskog i neaustrijskog ogranka vladarske… Nastavi čitati →
Grgur V. (Bruno Karantanski), papa od 996. do 999. (Stainach im Ennstal ?, 972 – Rim, 18. II. 999). Sin hercega Otona iz Koruške i pranećak cara Otona Velikog; prvi papa Nijemac. Postavio ga je Oton III., kojega… Nastavi čitati →
Grgur VII., sv. (Hildebrand, Ildebrando Aldobrandeschi), papa od 1073. do 1080. (Sovana, danas Sorano, kraj Grosseta, o. 1020 – Salerno, 25. V. 1085). Kao redovnik benediktinac (Hildebrand) utjecao na svoje prethodnike Leona IX., Nikolu II. i Aleksandra… Nastavi čitati →
Grgur X., bl. (Teobaldo Visconti), papa od 1271. do 1276. (Piacenza, 1210 – Arezzo, 10. I. 1276). Pokušavao osvojiti Palestinu i za pripremu križarske vojne održao 1274. opći sabor u Lyonu. Na njemu su donesene i odluke o… Nastavi čitati →
Grgur XI. (Pierre Roger de Beaufort), papa od 1370. do 1378. (Rosiers-d’Égletons, kraj Tullea, 1329 – Rim, 27. III. 1378). Nećak pape Klementa VI. koji ga je imenovao kardinalom. Posljednji avignonski papa i posljednji Francuz na papinskom prijestolju.… Nastavi čitati →
Grgur XIII. (Ugo Boncompagni), papa od 1572. do 1585. (Bologna, 7. I. 1502 – Rim, 10. IV. 1585). Odlučno provodio unutarcrkvenu obnovu i protureformaciju s uspjehom u Poljskoj i (španjolskoj) Nizozemskoj, dok su mu neuspješni bili… Nastavi čitati →
Grgur XV. (Alessandro Ludovisi), papa od 1621. do 1623. (Bologna, 9. I. 1554 – Rim, 8. VII. 1623). Plemićkog podrijetla, školovao se na Sveučilištu u Bologni. Nadbiskup Bologne od 1612, kardinalom ga proglasio 1616. papa Pavao… Nastavi čitati →
Grgur XVI. (Bartolomeo Alberto Capellari), papa od 1831. do 1846 (Belluno, 18. IX. 1765 – Rim, 1. VI. 1846). Redovnik kamaldoljanin, izabran za papu pod austr. utjecajem (Metternich). Nezainteresiran za politiku, vladao je u maniri srednjovj.… Nastavi čitati →
Grgurova-Aleksić, Milka, srp. glumica (Sombor, 14. II. 1840 – Beograd, 25. III. 1924). Nastupala od 1864. Od 1868. do 1902. vodeća glumica beogradskoga Nar. pozorišta. Uspješno nastupala u raznovrsnim komadima (drami, tragediji, komediji) domaćih i svj. pisaca. Pisala novele.
Gribojedov, Aleksandr Sergejevič, ruski književnik i diplomat (Moskva, 15. I. 1795 – Teheran, 11. II. 1829). Javio se stihovima i prozom te, poslije, komedijama koje piše sa Šahovskim i Hmeljnickim. Najbolje mu je djelo komedija… Nastavi čitati →
Grieg, Edvard Hagerup, norveški skladatelj, pijanist i dirigent (Bergen, 15. VI. 1843 – Bergen, 4. IX. 1907). Sa 6 godina počeo učiti klavir, s 13 napisao svoju prvu skladbu, studirao u Leipzigu, 1866. bio dirigent… Nastavi čitati →
