skok, kretnja koja se sastoji od zaleta, odraza, faze leta i doskoka. Osnovna kretnja u atletici (skok udalj, skok uvis, troskok, skok s motkom), skijaškim skokovima i skokovima u vodu, odn. element tehnike u umj. sklizanju i koturaljkanju.
skok s motkom, skok uvis s pomoću motke iz zaleta; jedina disciplina u kojoj se skokovi izvode s pomoću rekvizita. Skakač drži motku sa strane i u punoj brzini zaleta ubada je u odraznu kutiju, odražava se klatnim zamahom… Nastavi čitati →
skok udalj, natjecateljska atletska disciplina u svladavanju što veće daljine. Izvodi se iz zaleta, odrazom jedne noge s daske. Liniju odraza skakač ne smije prestupiti. Daljina skoka mjeri se od linije odraza do najbližeg otiska koji natjecatelj ostavi pri… Nastavi čitati →
skok uvis, natjecateljska atletska disciplina u svladavanju što veće visine. Skakač poslije zaleta i odraza, koji se smije izvesti samo jednom nogom, preskače letvicu; kut zaleta je proizvoljan i ovisi o tehnici koja se primjenjuje. Natjecatelj prema svojoj odluci… Nastavi čitati →
Joža Skok (Josip), hrvatski književni povjesničar, kritičar i esejist (Petrijanec kraj Varaždina, 14. II. 1931 – Zagreb, 8. IX. 2017). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1956. diplomirao je jugoslavistiku te doktorirao 1982. radom o kajkavskom… Nastavi čitati →
Skok, Petar, hrvatski jezikoslovac, romanist i balkanolog (Jurkovo Selo, Žumberak, 1. III. 1881 – Zagreb, 3. II. 1956). U Beču studirao romanistiku, germanistiku i indoeuropeistiku, doktorirao 1905. disertacijom iz južnofrancuske toponomastike. Habilitirao se 1912. u Zagrebu iz poredbene romanske… Nastavi čitati →
skokovi u vodu, šport. grana u kojoj natjecatelji skaču s elastične daske (s visine od 1 m i 3 m) ili tornja (s 5 m, 7,5 m i 10 m) i izvode različite figure. Na programu OI od 1904.… Nastavi čitati →
skokunica, vodozemna (Periophthalmus koelreuteri), riba koštunjača iz por. glavoča (Gobiidae). Živi u Indij. i Tihom oceanu, uz močvarne obale trop. mora u poluslanoj vodi, šumama mangrova. Može disati i kroz kožu pa često izlazi na kopno gdje “hoda”… Nastavi čitati →
skolastika (grč. skolastikós, lat. scholasticus učitelj), naziv za filoz.-znanstv. naučavanja koja nastaju u sr. vijeku u okviru Crkve ili pod utjecajem teoloških shvaćanja. U skolastici se obnavlja antička, napose aristotelovska filoz. misao, ali filozofija ostaje u službi teologije na… Nastavi čitati →
skolij (grč.), starogrč. zborska napitnica izvođena uz pratnju lire.
Skolimowski, Jerzy, polj. film. redatelj, scenarist i glumac (Łódź, 5. V. 1938). Afirmira se kao koscenarist (npr. Nož u vodi R. Polanskog, 1962). U prvim redateljskim ostvarenjima kritički se odnosi prema društv. prilikama u Poljskoj: Osobni opis, 1964;… Nastavi čitati →
skolioza (grč. skolios iskrivljen), postranično iskrivljenje određenog dijela ili cijele kralježnice. Može biti biti prirođena, nastati uslijed raznih bolesti (npr. rahitis), lošeg držanja i stava kralježnice ili nastaje bez poznatog uzroka. Liječenje ovisi o uzroku, izraženosti, lokalizaciji te starosnoj dobi.
skonto (tal.), popust kupcu koji kupovinu robe ili usluga vrši gotovinom ili nekim gotovinskim instrumentom plaćanja.
Skopa (grč. Skópas), grč. graditelj i kipar (otok Par, o. ←420 – o. ←330). Najznačajniji umjetnik u posljednjoj fazi klas. stila, majstor u prikazivanju mramornih skulptura patetično pokrenutih jakim duševnim uzbuđenjima (Afrodita, Menada; dio friza na Mauzoleju u Halikarnasu, o. ← 350).
skopci (rus.), u rus. pravoslavlju, sljedba koju je utemeljio u XVIII. st. seljak Kondratije Selivanov. Glavno im je obilježje bilo samosakaćenje, kod muškaraca spolovila, a kod žena grudi. Imali su velik broj sljedbenika, čak oko 100 000. U carskoj Rusiji… Nastavi čitati →
Skopin, Igor, hrvatski arhitekt (Harbin, Kina, 6. X. 1914 – Zagreb, 28. IX. 1993). Diplomirao arhitekturu u Zagrebu 1939. Bavio se urbanističkim i arhitektonskim projektiranjem (kompleks Jadran filma, 1956), te konzervatorsko-restauratorskim radovima (Staro selo u Kumrovcu 1974–81; dvorac… Nastavi čitati →
Skoplje (makedonski Skopje), glavni i najveći grad → Makedonije, smješten u Skopskoj kotlini na rijeci → Vardar; 506 926 stanovnika (popis 2002), odnosno 505 400 stanovnika (procjena, 2016). Političko je, ekonomsko i prometno središte države. Nakon… Nastavi čitati →
skopolamin (hioscin), alkaloid iz biljaka por. pomoćnica (bunika, velebilje, kužnjak). Ima sličnu građu acetilkolinu te se ubraja u antikolinergične tvari. U obliku raznih farmakoloških pripravaka rabi se u oftalmologiji (proširuje zjenice) i anesteziologiji (sprječava mučninu i povraćanje, smanjuje grčenje glatkog… Nastavi čitati →
skor (engl.), rezultat na kraju igre ili u pojedinim fazama natjecanja izražen u odnosu postignutih i izgubljenih poena, odn. danih i primljenih zgoditaka, koševa, oborenih čunjeva i dr.
Skordisci (lat. Scordisci), kelt. pleme nastanjeno u ant. doba na obalama Morave, u današnjoj Srbiji. God. ←292. pokorili pleme Autarijata; nakon ←279. povlače se na područje r. Save, Drave i Dunava. Od sredine ←II. st. ratuju s Rimljanima; pokoreni potkraj ←I. st.
