Guáimaro, grad u ist. Kubi, 70 km ji od grada Camagüeya; 59 600 st. Prehr. ind., pilane. Mjesto ustavne konvencije iz 1869. na kojoj je usvojen prvi ustav republike Kube u doba borbe protiv španj. kolon. vlasti.
Guainía, r. na SZ Juž. Amerike, duga 640 km. Gl. izvorišni krak r. Negro. Izvire u trop. kišnoj šumi na I Kolumbije, teče na I te od grada Victorina čini granicu Kolumbije i Venezuele. Kod grada Chapazóna spaja se… Nastavi čitati →
Guainía, dep. u ist. Kolumbiji; 72 238 km2, 42 100 st. Blago nagnuta nizina na prijelazu pokrajine Llanos na S i Amazonije na J, tj. prijelazu savana (llanos) u trop. kišne šume. Tekućice teku u… Nastavi čitati →
Guajira, La, dep. u sjev. Kolumbiji; 20 848 km2, 517 400 st., gl. grad Ríohacha. Proteže se od gorja Sierra Nevada de Santa Marta na S, najvećim dijelom na poluotoku Guajiri. Na sušnijem S ovčarstvo… Nastavi čitati →
Guajira, Península de la, također P. de la Goajira (naziv u Venezueli), poluotok na sjev. obali Juž. Amerike, između Karipskog mora i Venezuelanskog zaljeva. Najvećim dijelom pripada Kolumbiji, juž. obala pripada Venezueli. Pretežito nizinski, polupustinjski kraj. Rude (ugljen, zemni plin, morska sol). Kozarstvo.
Gualdo Tadino, gradić u Umbriji, sred. Italija, 30-ak km si od Perugie; 15 000 st. Poznat po keramičkim proizvodima. Katedrala (XIII. st.). U blizini ostaci ant. grada Tadinuma, gdje je 552. biz. vojskovođa Narses porazio Gote.
Gualeguaychú, grad u Argentini, provincija Entre Ríos, nedaleko od granice s Urugvajem; 81 400 st. Pristanište na r. Gualeguaychú, pritoku Urugvaja. Laka ind. Regionalni muzej, jedan od najstarijih u Juž. Americi (1989). Turizam; arg. karnevalsko središte, uređena riječna… Nastavi čitati →
Guallatiri, aktivni vulkan u planinskom nizu Cordillera Occidental u sjev. Čileu, nedaleko od granice s Bolivijom, vis. 6060 m. Provale 1825, 1913, 1959. i 1960. U sklopu NP Lauca (1379 km2, osn. 1970).
Guam, također Guaham, najveći i najjužniji otok u Marijanskom otočju; 545 km2, 164 500 st., gl. grad Agana (ili na chamorru Hagatna). Pripada SAD-u, služb. jezici engleski i chamorro. Sjev. dio otoka je trop. šumom prekrivena… Nastavi čitati →
Guan Hanqing, kin. dramatičar (o. 1230 – Ta-Tu, danas Peking, o. 1300). Njegovi komadi predstavljaju temeljna ostvarenja realističkog klas. kin. teatra. Odlikuje ih izvrsna karakterizacija, posebice ženskih likova. Snažno utjecao na razvoj kin. drame. Od šezdesetak sačuvano je 18… Nastavi čitati →
Guanabacoa, rezidencijalno predgrađe i stari dio Havane, gl. grada Kube, na SZ države, provincija Ciudad de La Habana. Ljekoviti izvori. Mnoge kolon. zgrade i trgovi; indijansko svetište (XVI. st.), župna crkva (XVIII. st.), muzej. Nekadašnje naselje Indijanaca Potosi. U… Nastavi čitati →
Guanabara (port. Baía de G., također Baía de Rio de Janeiro), zaljev u Atlantskom oceanu, na jugoist. obali Brazila; dug 27 km, širok 18 km. Na jugozap. obali nalazi se grad i luka Rio de Janeiro, a na jugoist. obali… Nastavi čitati →
Guanacaste, provincija na SZ Kostarike; 10 140,71 km2, 295 900 st., gl. grad Liberia (38 600 st.). Savansko područje s plodnim vulkanskim tlom, koje je uz natapanje osnova poljoprivrede. Govedarstvo, uzgoj kukuruza i riže.… Nastavi čitati →
Guanahani, prema Kolumbu, domorodački naziv prvog otoka na koji se iskrcao u Novom svijetu 1492. i koji je preimenovao u San Salvador. Jedan od otoka Bahama, vjerojatno → San Salvador.
Guanajuato, gl. grad istoimene meks. sav. države, 79 tis. st.; na o. 2100 m n.m. u gorovitu kraju poznatom po rudnicima srebra i zlata još od pretkolumbovskog doba. Očuvan izgled španj. kolon. grada; ističu se crkve iz XVII.… Nastavi čitati →
Guanajuato, sav. država u sred. Meksiku; 30 589 km2, 4 919 000 st. Nalazi se na Meksičkoj visoravni, sjev. dio gorovit (Sierra de G.) i suh, na J vlažnije široke ravnice na oko 1800… Nastavi čitati →
guanako (iz kečuanskog) (Lama guanicoe), sisavac dvopapkar, preživač iz por. deva (Camelidae); živi u Andama, gdje je prorijeđen jer ga love zbog vune i mesa.
Guanare, gl. grad sav. države Portugesa u sjeverozap. Venezueli; 152 100 st. Leži na rubu ravničarske pokrajine Llanos, podno Cordillera de Merrida. Nalazišta željezne rude i zemnog plina. U okolici stočarstvo, uzgoj kave, zatim kakaa, pamuka, šećerne trske… Nastavi čitati →
Guanči, prastanovnici Kanarskih otoka. U doba španj. osvajanja (XV. st.) bilo ih je oko 20 000; dijelom izumrli, a dijelom stopljeni sa Španjolcima. Jezik im je blizak berberskim jezicima, pismo neke vrste hijeroglifa. Poljodjelci i stočari (drveno i… Nastavi čitati →