Lule (šved. Luleälven), r. u pokrajini Norrbotten, sjev. Švedska, duga 450 km, porječje 25 250 km2. Izvire blizu norv. granice, teče prema JI i utječe u Botnički zaljev kraj grada Luleå. Iskorištava se hidroenergetski (15 hidroelektrana). Umjetna jezera. Vodopadi.
Luleå, gl. grad provincije Norrbotten, sjev. Švedska; 72 139 st. Leži na ušću r. Lule u Botnički zaljev. Važna luka za izvoz željezne rude; pruga ga povezuje s norv. Narvikom put Gällivarea i Kirune (željezna ruda); čeličane, izvoz… Nastavi čitati →
Lully, Jean-Baptiste (pravim imenom Giovanni Battista Lulli), francuski glazbenik i glumac talijanskoga podrijetla (Firenca, 28. XI. 1632 – Pariz, 22. III. 1687). Samouki violinist, zapažen i kao glumac i plesač, naklonošću Luja XIV. postao kraljevski skladatelj… Nastavi čitati →
lumbago (lat.), križobolja, nagla pojava jakih bolova u donjem dijelu leđa uz mišićnu napetost i ograničenu pokretljivost kralježnice. Uzroci: nagao pokret tijela, napor (dizanje tereta), naglo ohlađenje ugrijanog tijela i dr., a pogođeni su mišići, sveze, međukralježni diskovi. U akutnom… Nastavi čitati →
lumbalan (lat.), slabinski, koji se odnosi na slabine, križa, tj. područje između stražnjeg dijela prsnoga koša i zdjelice.
lumbalna anestezija, ubrizgavanje lokalnog anestetika blizu leđne moždine u visini slabinskih kralježaka. Djeluje na korijene moždinskih (spinalnih) živaca. Najčešće se rabi epiduralna anestezija za operativne zahvate na donjem dijelu tijela i za vođenje bezbolnog porođaja.
lumbalna punkcija, uvođenje šuplje igle u subarahnoidalni prostor kralježničnoga kanala između 3. i 4. slabinskog kralješka. Izvodi se radi vađenja likvora u dijagnostičke svrhe (za citološke i biokemijske pretrage) ili radi smanjivanja povišena intrakranijskog tlaka. Tom se metodom… Nastavi čitati →
Lumbarda, naselje i središte istoimene općine, na krajnjem jugoistočnom dijelu otoka Korčule, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 6 km jugoistočno od grada Korčule. Naselje (jedino u općini) ima 1213 stanovnika (2011). Ribarstvo, klesarstvo, turizam. U okolici se uzgaja vinova loza… Nastavi čitati →
lumbripost (lat.), kvalitetno biol.-org. gnojivo dobiveno preradom stajskoga gnoja i komposta djelovanjem gujavica. Ima povoljnije djelovanje od kem. industr. gnojiva.
lumen (lat.) med Šupljina unutar cjevastih organa.
lumen (lat.), znak lm, mjerna jedinica svjetlosnog toka, izvedena jedinica SI. To je svjetlost što ga u prostorni kut od jednog steradijana odašilje točkasti izvor svjetlosti jakosti 1 kandele (lm = cd sr).
Lumet, Sidney, američki filmski i kazališni redatelj i producent (Philadelphia, 25. VI. 1924 – New York, 9. IV. 2011). Glumio i režirao u kazalištu. Početkom 1950-ih režirao na TV, a na filmu debitirao komornom dramom Dvanaest gnjevnih… Nastavi čitati →
Lumezi, Lazer Rok, hrv. oblikovatelj nakita (Skadar, Albanija, 2. II. 1945). Završio Prav. fak. u Zagrebu. Od 1966. u plemenitim kovinama, dragom i poludragom kamenju, biserima, koraljima i sl. oblikuje visoko estetizirani nakit.
Lumière, braća, francuski izumitelji i pioniri kinematografije: Auguste (Besançon, 19. X. 1862 – Lyon, 10. IV. 1954) i Louis (Besançon 5. X. 1864 – Bandol, 6. VI. 1948). Tvorničari i usavršavatelji… Nastavi čitati →
luminancija (prema lat.), svjetljivost, svjetlosna jakost po jedinici površine, cd/m2.
luminescencija (lat. preko engl.), emisija svjetlosti iz tijela bez isijavanja topline, tj. zbog bilo kojeg pobuđenog stanja atoma osim zbog povećanja temperature. Ako je atom luminescentne tvari izložen utjecaju vanj. energije, onda vanj. elektroni apsorbiraju energiju i skaču na viša… Nastavi čitati →
luminizam (lat.) 1. U slikarstvu, poseban način uporabe boja i naglašavanje svjetlosnih pojava (obično kontrasta svjetla i sjene); izražen u slikarstvu XVI. i XVII. st. (Caravaggio i njegov krug, Tintoretto, G. de La Tour, Rembrandt); sin. za chiaroscuro ili clair-obscur… Nastavi čitati →
luminofori (lat.; grč.), tvari koje bez povišenja temperature pretvaraju apsorbiranu energiju u elektromagn. zračenje.
Lummer, Otto, njemački fizičar (Gera, 17. VII. 1860 – Breslau/Wrocław, 5. VII. 1925). Istraživao zračenje energije, posebno zračenje crnoga tijela i njegovu raspodjelu energije (1899), što je bila eksperimentalna podloga za Planckovu formulaciju kvantne mehanike. Poboljšao Bunsenov fotometar (1889).
