lunula (lat.) 1. Naziv za predmete u obliku polumjeseca (za hamajlije, naušnice, posude i dr.). 2. Svjetliji dio nokta između glavnoga i pokrivenoga dijela.
Lunyu (kin.), zbirka fragmenata Konfucijeva učenja, jedna od četiriju posvećenih knjiga. Nastala o. ←I. st. u krugovima bliskima taoizmu.
lunja, crvena (Milvus milvus), ptica grabljivica iz por. jastrebova (Accipitridae). Duga 70 cm, raspona krila do 1,5 m. Crvenosmeđe boje, vrlo rašljasta repa. Živi po ravnicama Europe, hrani se sisavcima, pticama, gušterima, žabama. U našim je krajevima stanarica, dok… Nastavi čitati →
Luo (Kavirondo), narod iz nilsko-saharske skupine naroda, u zap. Keniji te sjev. Ugandi i Tanzaniji; o. 4,5 mil. pripadnika. Kršćani i animisti. Ratari, stočari, industr. radnici.
Luo Guanzhong (Lo Kuan-chung), kin. pisac (?, o. 1339 – ?, o. 1400). Uz izgubljena djela, pripisuje mu se Roman o trima kraljevstvima, te pustolovni polupov. roman Na rubovima vode.
Luohe (prema W.-G. Lo-ho ili T’aho, pinyin Luohe ili Tahe), grad i riječna luka u sred. dijelu provincije Henan, ist. Kina, na r. Sha; 417 400 st. Želj. i cestovno križište; trg. središte poljoprivr. kraja (uzgoj pamuka, soje, pšenice);… Nastavi čitati →
Luoyang (prema W.-G. Loyang, pinyin Luoyang), prije Honan, grad na SZ provincije Henan, ist. Kina; 1 390 600 st. Prom., trg. i jedno od najvažnijih budističkih središta u Kini. Prehr., tekst., ind. poljoprivr. strojeva. U okolici grada ostaci… Nastavi čitati →
Luperk (lat. Lupercus), staro italsko božanstvo, štitilo je pastire od vukova. Poistovjećivalo se i s Faunom i Panom.
luperkalije (lat. Lupercalia), rim. svetkovina (15. II.) u čast boga Fauna (zvanog i Lupercus), zaštitnika stada. Pastirska šaljiva svetkovina tijekom koje plesači, ogrnuti u jarčje kože, remenjem udaraju oko sebe i gone zle duhove. Očuvana u obliku raznih karnevalskih svečanosti do danas.
luping (engl.) ili petlja, u zrakoplovstvu, letačka figura u kojoj letjelica opisuje puni krug u vertikalnoj ravnini; jedna od najatraktivnijih akrobacija u zraku. Prvi ju je izveo rus. pilot P. N. Nesterov 1913. pa se naziva i Nesterovljevom petljom.
Lupino, Ida, britanska i američka filmska glumica, filmska i televizijska redateljica (Herne Hill/London, 4. II. 1914 – Los Angeles, 3. VIII. 1995). Glumila kao djevojčica u Velikoj Britaniji, od 1933. u Hollywoodu. Od 1940-ih igrala… Nastavi čitati →
Lupis, Ivan Blaž (Giovanni Biagio Luppis, Ivan Vukić), hrvatski izumitelj (Rijeka, 27. I. 1813 – Torriggia, Italija, 11. I. 1875). Završio Pomorsku akademiju u Veneciji. Časnik austrougarske mornarice. Izumio preteču → torpeda, brodić bez posade… Nastavi čitati →
Lupoglav, naselje i središte istoimene općine u Istarskoj županiji, u sjeveroistočnoj Istri, u jugozapadnom dijelu podnožja Ćićarije, 35 km zapadno od Rijeke; leži na 384 m nadmorske visine. Naselje ima 288, a općina 924 stanovnika (2011). Željezničko je čvorište:… Nastavi čitati →
Lupu, Radu, rumunjski pijanist (Galaţi, 30. XI. 1945). Studirao u Bukureštu i Moskvi, cijenjen kao interpret Mozartovih, Beethovenovih i Schubertovih skladba. Dobitnik dviju prvih nagrada na međunarodnim natjecanjima. Nastupa s vodećim orkestrima. Živi u Engleskoj.
Lupus ili Vuk, zviježđe južnog neba.
lupus in fabula (lat. vuk u priči), izreka za situaciju u kojoj se pojavi upravo ona osoba o kojoj se govorilo. Odgovara joj naša mi o vuku, a vuk na vrata (i onda skraćeno mi o vuku).
lupus vulgaris (lat.), najčešći oblik tuberkuloze kože, napose obraza i nosa. Počinje pojavom smećkasto-crvenih čvorića koji se postupno šire izazivajući razaranje tkiva, tako da pojedini dijelovi nosa ili prstiju mogu otpasti. Liječi se antituberkuloticima.
lupus, eritemski sustavni, autoimuna bolest nepoznata uzroka; kronična upalna bolest vezivnog tkiva. Javlja se najčešće u mlađih žena. Zahvaća različite org. sustave pa se može očitovati kožnim osipom (najčešće je leptirasto crvenilo lica), zglobnim tegobama, oštećenjem bubrega, živčanog i… Nastavi čitati →
lur (norv. iz staroislandskoga) 1. Puhačko glazbalo rašireno u brončanom dobu kod sjev. Germana; uske čunjaste cijevi, vrsta brončanog roga, dugo 2,5 m, daje ugodan ton nalik zvuku tenorskog trombona. 2. Drevno skandinavsko pastirsko glazbalo nalik na tirolski alpski rog.