Hermes (grč. Hermes) ili Hermo, u grč. mitologiji, sin Zeusa i nimfe Maje, otac Pana. Bog trgovine, umjetnosti i govorništva. Prevodi duše mrtvih u podzemlje; poznavatelj je tajnih znanosti, odatle se s njegovim imenom povezuju razne discipline odgonetanja… Nastavi čitati →
Hermes Trismegistos (grč. triput najveći), u grč. mitologiji, nadimak za egip. boga Mjeseca Thota, kojega su Grci preuzeli i povezali s Hermesom. Thota su Egipćani smatrali bogom znanosti i astrologije, izumiteljem pisma i drugih vještina, a poslije mu je pripisivana… Nastavi čitati →
hermetici, talijanski pjesnici sljedbenici pjesničkoga hermetizma (ermetismo), koji se razvija u Italiji između dvaju svjetskih ratova pod utjecajem Rimbauda, Mallarméa i Valéryja ističući ekspresivnu vrijednost riječi, njihovu zvučnost i odnose te slobodu od svakog smisla. Vodeći su predstavnici… Nastavi čitati →
hermetičan 1. Teško razumljiv, nepristupačan, tajanstven. 2. Nepropustan (za zrak, tekućinu), npr. hermetična posuda.
hermetika (njem.) ili hermetizam (franc.), nauk o tajnim stvarima (osobito u alkemiji); naziv prema → Hermesu Trismegistosu.
hermetizam (tal. ermetismo) → hermetici
Hermezijanakt (grč. Hermçsiánaks) iz Kolofona, grč. pjesnik (←III. st.). Poznat po zbirci ljubavnih elegija Leontija nazvanoj po njegovoj dragoj.
Herminoni ili Hermioni (latinski: Herminones), jedno od triju germanskih praplemena (uz Ingveone i Istveone). Naseljivali su unutrašnjost sjeverne Njemačke. Od njih su potekli Svevi, Heruski, Hati (Kati) i dr. Bilježe ih u svojim djelima Tacit i Plinije.
Hermiona (grč. Hermiónē), u grč. mitologiji, kći spartanskoga kralja Menelaja i Helene, žena Neoptolemova, i poslije žena Orestova. Bila je vrlo lijepa i slobodno se odijevala. Prema jednoj verziji mita, Neoptolem ju je oteo kao ženu Oresta, ali ga… Nastavi čitati →
Hermip (grč. Hérmippos), grč. komediograf (Atena, ←V. st.). Napisao četrdesetak komedija, od kojih su sačuvani samo naslovi i nekoliko fragmenata. Ismijavao Perikla, Aspaziju i neke druge suvremenike.
Hermip (grč. Hérmippos, nazvan Kalimaheios i H. Peripatetičar), grč. povjesničar i gramatičar. Rodom iz Smirne, živio u Aleksandriji o. ←200. Autor zbirke životopisa znamenitih osoba koje je predstavio prema područjima njihova djelovanja (filozofi, vojskovođe, državnici i dr.); djelom se… Nastavi čitati →
Hermite, Charles, franc. matematičar (Dieuze, 24. XII. 1822 – Pariz, 14. I. 1901). Bavio se transcendentnim i eliptičnim funkcijama. Dokazao transcendentnost broja e (1873). U algebri razvio teoriju Hermiteovih polinoma. Po njemu se nazivaju mnogi mat. pojmovi i teoremi.
Hermlin, Stephan, njem. književnik (Chemnitz, 13. IV. 1915 – Berlin, 6. IV. 1997). Emigrirao 1936; sudionik Španj. građ. rata i franc. pokreta otpora. Do 1947. živio u Ist. Berlinu. Pod utjecajem Brechta, Majakovskog i nadrealista… Nastavi čitati →
Hermogen (grč. Hermogénēs) iz Prijene, grč. arhitekt (? ←II. st.). Izgradio Dionizov hram na Teju i Artemidin u Magneziji. Građevine opisao u spisu kojim se poslije koristio Vitruvije (←I. st.).
Hermogen iz Smirne, grč. liječnik i povjesničar (II. st.). Sastavio spis o medicini u 70-ak knjiga te veći broj pov. i geogr. djela od kojih su sačuvani samo naslovi.
Hermogen iz Tarsa, grč. retor (?, I. st.). Pisao o povijesti Frigije (O Frigiji) i Sirije (O šupljoj Siriji). Pretpostavlja se da ga je dao pogubiti car Domicijan; u Sudi poistovjećen s kasnijim imenjakom, također iz Tarsa.
hermokopidi (grč.), naziv za nepoznate počinitelje koji su ←415, uoči polaska atenske flote na Siciliju, tijekom noći razbili Hermova poprsja. Vlasti su optužile pristaše Alkibijada te su stradali mnogi demokrati.
Hermokrat (grč. Hermokrátēs), sirakuški vojskovođa (u. ←407). Prvak oligarhijske stranke na Siciliji. Kada su demokrati preuzeli vlast, H. je prognan (←410). Poginuo pri ponovnom pokušaju osvajanja Sirakuze. Platon ga navodi u dijalozima Kritija i Timej.
Hermon (Hermon Mt., arap. Jabal ash-Shaykh), vrh u planinskom lancu Anti-Lebanon na sirijsko-libanonskoj granici; 2814 m (najviši vrh na ist. obali Sredozemnoga mora). Izvorišni prostor r. Jordan. U prošlosti poznat pod nazivima Sirion i Senir. Rekreacija (skijanje).
Hermopolis (egip. Khmunu grad osmog), drevni egip. grad u sr. Egiptu, 300 km j od Kaira, današnji Al-Ašmunain. Kultno sjedište boga Thota. Sačuvani su ostaci njegova hrama te graditeljsko naslijeđe iz grč.-rim. i kršć. vremena.
