hiperemeza (grč.), prekomjerno, obilno, često i dugotrajno povraćanje. Najčešće se javlja u trudnoći, ali i u nekim patološkim stanjima kao što su bolesti središnjega živčanog sustava ili akutne bolesti probavnog sustava.
hiperemija (grč.), prepunjenost krvnih žila krvlju. Postoji aktivna h. koja nastaje zbog prekomjernog priljeva arterijske krvi, te pasivna h. pri otežanom otjecanju venske krvi iz tkiva. Organi zahvaćeni h. su povećani, čvršći i teži zbog povećane količine krvi koju sadrže.
hiperestezija (grč.), pojačana osjetljivost na dodir. Umjesto dodira osjeća se trnjenje ili pojačan osjet uz osjećaj neugodnosti. H. može nastati zbog oštećenja perifernoga ili središnjega živčanog sustava.
hiperglikemija (grč.), povećanje razine glukoze u krvi (iznad 6 mmol/L). Prolazno se javlja nakon obilna obroka (alimentarna h.), a inače zbog nedostatka inzulina (u šećernoj bolesti, u stanjima šoka, cerebralnog inzulta). Neliječena, može dovesti do dijabetičke kome.
hiperhidroza (grč.), pojačano, prekomjerno znojenje. Postoji opća h. koja se javlja u nekih poremećaja štitne žlijezde ili središnjega živčanog sustava, te lokalizirana h. koja obično zahvaća dlanove, stopala i područje pazuha, a uzrokuju je psihogeni čimbenici.
Hiperid (grč. Hypereídēs), grč. govornik i političar (Atena, ←390 – Kleona, ←5. X. 322). U javnom životu prisutan od ←362. Zajedno s Demostenom sudjeluje od ←343. u polit. borbama protiv prevlasti Makedonaca; pogubljen nakon poraza Atene u Lamijskome… Nastavi čitati →
Hiperion (grč. Hyperíôn), u grč. mitologiji, jedan od titana, sin Urana i Geje. Oženio se sestrom Tejom s kojom je imao sinove Eosa (Zora), Selena (Mjesec) i Helija (Sunce), “koji obasjavaju sve smrtnike i besmrtnike što sjede na beskrajnom… Nastavi čitati →
hiperit (hiperstenit), intruzivna (dubinska) magmatska stijena u čiji mineralni sastav ulazi ortopiroksen → hipersten uz podređene bazične plagioklase i klinopiroksen.
hiperkeratoza (grč.), prekomjerno orožnjavanje kože uz zadebljanje rožnatog sloja epidermisa. Česta pojava u nekim kožnim bolestima.
hiperkineza (grčki: hypér iznad, kínēsis kretanje), zajednički naziv za nenormalno pojačane nevoljne pokrete mišića, najčešće u nekih bolesti središnjega živčanog sustava (→ koreja).
hiperlipidemija (grč.), skupni naziv za povećanje svih ili bilo kojih masnih tvari u krvi (trigliceridi, kolesterol, lipoproteini). Može nastati u sklopu nekih dijeta, bolesti jetre ili bubrega te kao nasljedna bolest (porodična hiperlipoproteinemija).
hipermangan, kalijev permanganat, KMnO4, sjajni kristali ljubičaste boje, topljivi u vodi. Jako oksidacijsko sredstvo. Upotrebljava se u kem. laboratorijima, za dezinfekciju u medicini i za radioaktivnu dekontaminaciju kože.
Hipermestra (grč. Hypermēstra) ili Hipermnestra, u grč. mitologiji, jedna od 50 danaida koja, usprkos nalogu svojeg oca Danaja, jedina nije ubila u prvoj bračnoj noći Linkeja, jednog od 50 Egiptovih sinova, prigodom skupne ženidbe. Tako je Linkej ipak… Nastavi čitati →
hipermetamorfoza (grč.) 1. Vrlo brza promjena misaonih aktivnosti koja vodi u mentalnu razdvojenost i konfuziju, a čini gl. element u maniji. 2. Pretjerana pozornost na vizualne podražaje.
hipermetropija → dalekovidnost
hipermnezija (grč.), izvanredno pamćenje; pamćenje i najsitnijih pojedinosti; može se javiti i kod nekih psih. bolesnika.
hipernefrom (grč.), zloćudni tumor bubrega (Grawitzov tumor). Najčešća vrsta bubrežnoga karcinoma, dvaput je češći u muškaraca nego u žena. Liječi se kirurški.
hiperoksija (grč.), prezasićenost organizma kisikom. Nastaje najčešće zbog izlaganja visokim koncentracijama kisika, npr. u hiperbaričnim komorama.
hiperoni, vrste elementarnih čestica s dugim životom. Nađeni su u kozmičkom zračenju. Masa im je 2185 masa elektrona. Tu spadaju lambda-čestice, sigma-čestice (plus, nula, minus), ksi-čestice (nula i minus) i omega-čestica (minus).
hiperostoza (grč.), lokalizirani izraštaj kosti koji najčešće nastaje zbog ozljede, upale ili degenerativne promjene koštanog tkiva.