Hirschvogel, Augustin, njem. slikar, grafičar i kartograf (Nürnberg, 1503 – Beč, 1553). Sljedbenik A. Altdorfera, slikar renesansnih obilježja dunavske škole, slikao na staklu, bavio se izradom keramike, emajla i grafika (bečke vedute i panorame); pisao knjiž. djela; kao geodet… Nastavi čitati →
Hirst, Damien, engl. lik. umjetnik (Bristol, 7. VI. 1965). Od 1990-ih najkontroverzniji svj. umjetnik. Gl. tema njegovih instalacija (velike staklene vitrine s uginulim životinjama u formaldehidu) i skulptura (ljudska glava optočena dijamantima, kosturi i sl.) jest smrt. Centrifugalnim postupkom… Nastavi čitati →
Hirt, Hermann, njem. jezikoslovac (Magdeburg, 19. XII. 1865 – Gießen, 12. IX. 1936). Prof. indoeur. filologije i sanskrta u Gießenu. Bavio se indoeur. poredbenom gramatikom i indoeur. starinama te njem. gramatikom. Gl. djela: Indoeuropljani (2… Nastavi čitati →
hirzutizam (lat. hirsutus dlakav) 1. Prekomjeran rast dlaka. Izraz se najčešće rabi za muški raspored dlakavosti u žena (→ hipertrihoza). 2. U nekih pasmina goveda genetski uvjetovana hipertrihoza.
his, hisis, jedanput odnosno dvaput povišen ton h, enharmonijski jednak tonovima c i cis.
His, Wilhelm, švicarski liječnik, anatom i fiziolog (Basel, 9. III. 1831 – Leipzig, 1. V. 1904). Sveučilišni profesor u Baselu i Leipzigu. Bavio se embriologijom, elektrofiziologijom srčanoga mišića, proučavao živčana vlakna, zaslužan za izradu bazelskoga… Nastavi čitati →
Hisar, arheol. nalazište s od Plovdiva, Bugarska. Tvrđava vjerojatno potječe iz VI. st. Ostaci rim. termi i starokršć. bazilike (IV–VI. st.). H. je vjerojatno istovjetan biz. Sebastopolisu (poslije Alexiopolis).
Hispania (lat.), stari naziv za Pirenejski poluotok.
hispanidad, španjolstvo; kult. i polit. pokret nastao u fašist. Španjolskoj nakon pobjede F. Franca u građ. ratu. Po njegovoj zamisli cilj pokreta bio je produbiti kulturno-jezične veze sa zemljama španj. govornog područja Lat. Amerike i Azije radi širenja polit.… Nastavi čitati →
Hispaniola, otok u skupini Velikih Antila. Otkrio ga je 1492. K. Kolumbo i nazvao La Isla Espańola. Ukupna površina 76 192 km2, pri čemu z dio otoka ulazi u sastav Republike Haiti, a i dio u… Nastavi čitati →
hispanistika (njem. iz lat.), dio romanistike; bavi se proučavanjem španj. jezika i književnosti kako u Europi tako i u Lat. Americi (os. hispanoamer. književnosti).
hispanizam (španj.), jezična konstrukcija specifična za španj. jezik; također riječ iz španjolskog koja je kao posuđenica ušla u drugi jezik (npr. gerila, gavota, gitara itd.).
hispanofonske zemlje, zemlje čiji stanovnici govore španjolski. Ima ih oko 20-ak (najviše u Lat. Americi). O. 400 mil. ljudi govori španj. jezikom.
hispanofonski, koji se odnosi na upotrebu španj. jezika.
Hiss, Alger, američki diplomat (Baltimore, 11. XI. 1904 – New York, 15. XI. 1996). U diplomatskoj službi 1936–47; savjetnik američkog izaslanstva u Jalti 1945. Glavni tajnik konferencije OUN-a u San Franciscu 1945. Predsjednik Carnegieve zaklade za… Nastavi čitati →
Hissar ili Hisar → Gissar
histamin (iz grčkoga), organska baza, biogeni amin prisutan u životinjskim tkivima. Dobiva se dekarboksilacijom → histidina. Oslobađa se kod alergija, pojačava sekreciju, širi kapilare i dr. U nekim područjima središnjega živčanog sustava djeluje kao neurotransmiter.
Histasp, partski vladar. U vrijeme Kambiza II. (←529–←522) vladao Partijom. O. ←522. satrap u Perziji. Otac Darija I.
histerektomija (grč. hystera maternica, ektomein isjecati), kirurški zahvat kojim se odstranjuje maternica, najčešće zbog tumora. Može se izvesti rezom kroz trbušnu stijenku ili kroz rodnicu.