galvanokromija ili metalokromija, postupak prevlačenja kovina s pomoću elektrolize u svrhu zaštite. Kovina koja se prevlači može biti anoda ili katoda u odgovarajućoj elektrolitskoj kupki i uključena je u krug istosmjerne struje. Na kovinu se hvata talog određene boje kojom želimo obojiti kovinu.
galvanometar, instrument za detektiranje, uspoređivanje i mjerenje vrlo slabih el. napona i struja. Obično nije baždaren na ampere (ili volte), ali se može preinačiti u voltmetar ili ampermetar. Ima ih više vrsta: g. s pomičnim svitkom i g. s… Nastavi čitati →
galvanoplastika, jedna od primjena elektrolize u svrhu izrade točnih kopija predmeta (novca, medalja, klišeja). Naziva se i elektroformiranje. Na elektrolitički vodljivim kalupima taloži se naslaga kovine određene debljine. Prve pokuse umnažanja klišeja s pomoću galvanoplastike proveo je 1837. njemački… Nastavi čitati →
galvanoskop, uređaj koji pokazuje (ali ne mjeri) teče li kroz strujni krug istosmjerna struja i u kojem smjeru.
galvanostegija, elektrolitičko prevlačenje kovinskih predmeta tankim slojem druge kovine u svrhu povećanja zaštite od raznih utjecaja (atmosferskih, kemijskih, mehaničkih) ili za uljepšavanje površine kovina plemenitijim kovinama (pozlaćivanje, posrebrivanje, niklanje, kromiranje, pobakrivanje, pocinčavanje i dr.).
galvanotaksija, gibanje jednostaničnih organizama prema jednoj od elektroda kada se kroz vodu, u kojoj se nalaze, pusti el. struja.
galvanotehnika, primjena elektrolize kao galvanostegije ili kao galvanoplastike.
galvanska struja, istosmjerna el. struja čiji je izvor galvanski članak (element).
galvanski članak (galvanski element, galvanska ćelija), izvor el. struje u kojem se kem. energija pretvara u električnu. Sastoji se od elektrolita (otopina kiseline, soli ili lužine) u koji su uronjene dvije metalne ili ugljene ploče različita kem. sastava (elektrode). Zbog… Nastavi čitati →
Galveston, grad i luka u ji Texasu, SAD, na istoimenom otoku u Meksičkom zaljevu, 75 km ji od Houstona; dio metropolitanskog područja Houstona; 57 700 st. S kopnom povezan mostom i brzim cestama. Rafinerija nafte, prehr., tekst. ind.… Nastavi čitati →
Gálvez, Manuel, argentinski književnik (Paraná, 18. VII. 1882 – Buenos Aires, 14. X. 1962). Autor realistički pisanih romana Učiteljica, Sjena samostana, Povijest predgrađa i Velika srijeda u kojima oslikava uvjete života u provinciji… Nastavi čitati →
Galway (irski An Ghaillimh), grofovija u zap. Irskoj, u provinciji Connacht; na Z izlazi na Atlantski ocean, ist. granica su rijeke Shannon i Suck; 6148 km2, 215 900 st. Gl. središte Galway, veća naselja Ballinasloe, Tuam. Ist.… Nastavi čitati →
Galway (irski Ghaillimh), grad i luka u zap. Irskoj te upr. središte istoimene grofovije u zap. Irskoj; 68 600 st. Leži na utoku r. Corrib u Galwayski zaljev. U novije vrijeme jedan od najpropulzivnijih eur. gradova. Kult. i trg.… Nastavi čitati →
Galway, James, irski flautist (Belfast, 8. VII. 1939). Učenik J.-P. Rampala, 1969–75. prvi flautist Berlinske filharmonije, od 1975. nastupa kao solist i komorni glazbenik. Okosnicu njegova repertoara čine pretklasični i klasični koncerti te djela suvremenih skladatelja.
Galzigna, rapska plemićka obitelj. Spominju se od XIII. st. Prema obiteljskoj predaji plemstvo stekli darovnicom kralja Bele IV. God. 1775. Krsto, Matija, Dujam i Petar stječu ninsko, a Jerolim 1787. paško plemstvo. Istaknuti odvjetci: rapski biskup Petar (1795–1823), paški… Nastavi čitati →
galženjak 1. Staro stablo hrasta kitnjaka (Quercus petrea) na brdu Kamenjaku kraj Stubičkih Toplica. Prema legendi, na tom su stablu obješeni mnogi sudionici Seljačke bune 1573. te je otuda dobio ime (prema galgama, zagorskom regionalizmu za vješala); 1965. zaštićen… Nastavi čitati →
Galjorkin, Boris Grigorjevič, ruski inženjer i matematičar (Polock, 4. III. 1871 – Lenjingrad, 12. VII. 1945). Podrijetlom iz židovske trgovačke obitelji. Studirao na Politehničkom institutu u Sankt Peterburgu na kojem je poslije radio kao profesor. Razradio… Nastavi čitati →
Galjuf, Marko Faustin (Marcus Faustinus Gagliuffius), hrvatski pjesnik latinist (Dubrovnik, 15. II. 1765 – Novi Ligure, 16. II. 1834). Studirao teologiju u Rimu, predavao teološke predmete, retoriku i pravo u Rimu i Urbinu. Napustivši… Nastavi čitati →