Bismarck Range, visoko gorje obraslo tropskom kišnom šumom u istočnom dijelu otoka Nove Gvineje, u Papui Novoj Gvineji. Najviši vrh Mount Wilhelm (4509 m) ujedno je i najviši vrh otoka.
Bismarck, Otto Eduard Leopold, njemački političar i državnik, knez (Schönhausen, 1. IV. 1815 – Friedrichsruh, 30. VII. 1898). Jedan od vođa desnice; poslanik Pruske u Saveznom parlamentu u Frankfurtu (1851); poslanik u Petrogradu (1859–62) i Parizu. Predsjednik vlade (1862)… Nastavi čitati →
Bismarckovo more, dio Tihog oceana između Nove Gvineje, Bismarckova otočja i Admiralitetskih otoka; oko 40 000 km2, podmorskim uzvišenjem podijeljen na dvije zavale s dubinama od oko 2000 m.
Bismarckovo otočje, vulkansko otočje u zapadnom dijelu Tihog oceana, sjeveroistočno od Nove Gvineje, pripada Papui Novoj Gvineji; 48 200 km2, oko 370 000 stanovnika. (uglavnom Melanežani), glavni grad Rabaul. Veći otoci: New Britain, New Ireland,… Nastavi čitati →
Bissagos, otočje → Bijagosko otočje
Bissau, luka i glavni grad zapadnoafričke države Gvineje Bisau; 125 000 stanovnika (aglomeracija 200 000 stanovnika). Izvoz arašida, drva, kopre, riže i drugih proizvoda Gvineje Bisau. Sveučilište. Zračna luka. Osnovan kao portugalska postaja trgovine robljem (Bissao). Godine 1941. postaje glavnim gradom umjesto Bolame.
Bissen, Hermann Vilhelm, danski kipar (Schleswig, 13. X. 1798 – Kopenhagen, 10. III. 1868). Sljedbenik Thorvaldsenova klasicističkog stila koji primjenjuje na figuralnim skulpturama i javnim spomenicima, dok su brončana poprsja i sitni animalistički motivi izrađeni realistično (Jarac).
Bisset, Jacqueline (puno ime Jacqueline Fraser Bisset), američka i europska filmska glumica škotskog, engleskog i francuskog podrijetla (Weybridge, 13. IX. 1944). Privlačne vanjštine s dozom intelektualnosti u njoj, uglavnom nastupala u komercijalnim žanrovskim projektima; 1970-ih jedna od istaknutijih međunarodnih zvijezda.… Nastavi čitati →
Bissier, Julius, njemački slikar (Freiburg im Breisgau, 3. XII. 1893 – Ascona, 18. VI. 1965). Isprva slikar apstraktnih kompozicija žestoka kolorita, potom pod kineskim utjecajem slikao tušem kaligrafske znakove. Od 1954. radio u malim formatima nestandardne slike. Od 1961. živio u Švicarskoj.
Bissière, Roger, francuski slikar (Villeréal, 22. IX. 1888 – Boissirette, Lot, 2. XII. 1964). Studirao na École des Beaux-Arts u Bordeauxu. Slika figuralne kompozicije na kojima nastoji pomiriti francusko tradicionalno slikarstvo XVII. stoljeća s kubizmom, potom velike apstraktne kompozicije svijetlih boja.
Bissolati Bergamaschi, Leonida, talijanski političar (Cremona, 20. II. 1857 – Rim, 6. V. 1920). Jedan od osnivača Talijanske socijalističke stranke (1892). Isključen (1912) zbog potpore osvajačkom ratu Italije u Libiji; osnivač i predsjednik Socijalističke reformističke stranke. Za I. svjetskog… Nastavi čitati →
bista (francuski: buste od latinskog: bustum grob s pepelom pokojnika), poprsje, kiparsko uprizorenje gornjeg dijela ljudskog tijela koji je postavljen na okruglom ili ravnom postolju. Bista je postojala u grčkoj i rimskoj umjetnosti, a tijekom srednjeg vijeka u… Nastavi čitati →
Bistra, Donja i Gornja, sela u Hrvatskom zagorju, međusobno udaljena oko 4,5 km, u Zagrebačkoj županiji, 24 km sjeverozapadno od Zagreba. Općina Bistra ima 6632 stanovnika (2011). Općinsko sjedište Donja Bistra ima 1418, a Gornja Bistra 1815… Nastavi čitati →
Bistrica, srednjovjekovna župa u Hercegovini. U srednjem vijeku u posjedu vlastele Pavlovića i Hranića. Vodeći gradovi: Prilep i Ostrovica. Pod turskom vlašću (od kraja XV. stoljeća) ima status nahije.
Bistriţa, rijeka u Rumunjskoj, izvire u Karpatima, desni pritok Sireta, 298 km, bogata vodom, više hidroelektrana.
Bistriţa, glavni grad okruga Bistriţa-Nasaud u sjevernoj Rumunjskoj; 87 700 stanovnika. Njemačko kolonizacijsko mjesto osnovano u XII. stoljeću. Trgovačko i kulturno središte. Važna prerada drva.
Bistriţa-Nasaud, okrug u sjevernoj Rumunjskoj u pokrajini Transilvaniji; 5305 km2, 327 200 stanovnika, glavni grad Bistriţa. Poljoprivreda i šumarstvo. Uglavnom manja neindustrijalizirana naselja.
bistro (francuski), manji restoran s jednostavnim jelima umjerene cijene i brzom podvorbom.
