Mikonos (također Mykonos; Bijeli otok), otok u Egejskome moru, Grčka; 90 km2, 6467 st. Pripada skupini Ciklada. Prema legendi, M. je dio stijene koju je Heraklo bacio kako bi uništio gigante. Planinski otok. Na sjev. obali nalazi se… Nastavi čitati →
mikoplazme (Mycoplasmatales), najmanji, jednostanični organizmi različitih oblika, promjera 300 do 800 nm. Nemaju stanične stijenke, pa ni stalnih oblika. Za razliku od virusa, sadrže ribonukleinsku i dezoksiribonukleinsku kiselinu, mogu se uzgajati na umjetnim hranjivim podlogama. Uzrokuju različite bolesti biljaka,… Nastavi čitati →
mikoriza (grč.), simbiontska veza gljive i biljke kod koje se micelij gljive povezuje s korjenovim sustavom biljke. Gljiva povećava apsorpcijski sustav biljke pomažući joj u opskrbi vodom i mineralnim tvarima (ponajviše fosfatima i nitratima) te štiteći korijenov sustav od patogenih… Nastavi čitati →
mikotoksini (grčki: mýkes gljiva, toxikón otrov za strijele), otrovne kemijske tvari koje proizvode gljive ili plijesni u uvjetima pogodne vlage i temperature (na primjer amanitini i faloidini iz zelene pupavke, aflatoksini iz plijesni i dr.). U organizam se najčešće unose udisanjem gljivičnih spora.
mikoze (grč.) 1. med Kožne, potkožne ili sistemske bolesti koje izazivaju gljive prodirući u tkiva. Bolesti kože, noktiju i dlaka izazvane gljivama nazivaju se dermatomikoze. Sistemske m. koje zahvaćaju više organa ili org. sustava os. su česte u bolesnika… Nastavi čitati →
mikrit, vapnenac pretežno izgrađen od karbonatnih čestica manjih od 4 µm; litificirani vapnenački mulj.
mikro– (grč.) 1. Predmetak koji znači: sitan, vrlo malen (npr. mikroorganizam, mikročip), ili koji je u vezi s nečim sitnim i malenim (npr. mikroskopiranje). 2. Predmetak za tvorbu naziva decimalnih mjernih jedinica, 10-6, odn. milijunti dio; znak µ.
mikroanaliza (grč.), dio ekon. analize usredotočen na istraživanje pojava i odnosa vezanih za poduzeća, kućanstva, pojedince. Ako m. istražuje pojave i odnose u određenom trenutku, zanemarujući vremensku dimenziju, onda govorimo o mikrostatici, a ako se analiza provodi tijekom nekog… Nastavi čitati →
mikrobiologija (grčki: mikrós malen, sitan, bíos život, logos riječ; znanost), znanost koja se bavi proučavanjem mikroorganizama (bakterije, virusi, gljiv/ic/e, paraziti). U mikrobiologiji se koriste metode iz biokemije i genetike, a u uskoj je svezi s patologijom, imunologijom, farmakologijom i… Nastavi čitati →
mikrobni procesi, procesi koje uzrokuje djelovanje mikroorganizama i mikrobnih stanica u nekom biokemijskom reakcijskom sustavu (ljudskom, životinjskom i biljnom organizmu, prir. okolišu, ili umjetnim bioreaktorima). Razlikuju se procesi u kojima je za rast mikroorganizama potreban kisik (aerobni m. p.)… Nastavi čitati →
mikrocefalija (grč.), nenormalno mala glava u odnosu na veličinu tijela. Najčešće prirođena malformacija uz koju se nalazi i nepotpuno razvijeni mozak.
mikrodokumentacija, dokumentacija pohranjena na mikrooblicima (→ mikrofilm, → mikrofiš).
mikroekonomija (grč.), grana ekon. znanosti koja proučava ponašanje pojedinačnih subjekata u ekonomiji. Potrošači, kućanstva, poduzeća, zadruge i sl. predmet su interesa mikroekonomike. Najapstraktnija disciplina koja se bavi proučavanjem poduzeća i pojedinca. Dijeli se na velik niz poddisciplina, npr. na teoriju… Nastavi čitati →
mikroelektronika, dio elektronike koji se bavi proučavanjem i izradom vrlo sitnih elektronskih komponenata u poluvodičkoj tehnologiji korištenjem fotolitografije. Izvorno se razvila zbog potreba svemirskih letova za manjim i lakšim elektronskim komponentama, a danas se može naći u vrlo velikom… Nastavi čitati →
mikroelementi (grč.; lat.), elementi potrebni živim organizmima u vrlo malim količinama te zbog čijeg nedostatka mogu nastati razne bolesti; npr. jod, bor, klor, fluor, bakar, cink i dr. Zovu se i oligoelementi.
mikrofilamenti (grč.; lat.), tanke, submikroskopske proteinske niti najčešće građene od aktina, nalaze se u citoplazmi gotovo svih stanica, često u uskoj svezi s mikrotubulima. Osim u stanicama gdje su stalni strukturni dijelovi (npr. mišićne stanice), stvaraju se i u stanicama… Nastavi čitati →
mikrofilm, film. vrpca duga obično 30 m (širine 8, 16, 35 i 70 mm), za pohranjivanje, prenošenje i reprodukciju dokumenata koji se mogu umanjti 5–30 puta. Vrste mikrofilma: srebreno-halogenidni film za arhivske master-negative, dijazo-film za izradu međukopija s mastera,… Nastavi čitati →
mikrofiš (franc.), ravan oblik fotografskog filma standardizirana formata, obično 11,25×16 mm (jednostruki) ili 23×16 mm (dvostruki), za pohranu većeg broja dokumenata na ograničenom prostoru (od 40 do 60 str. teksta). Koristi se za zaštitu dokumenata i publikacija, a tekst se… Nastavi čitati →
mikrofizika (grč.), grana fizike koja se bavi istraživanjem pojava na razini veličine atoma i njegovih sastavnih dijelova – atomska, nuklearna fizika te fizika elementarnih čestica.
