infinitiv (lat.), neodređeni glagolski oblik kojim se ne daje nikakav podatak o licu, broju, vremenu ili načinu; u hrv. jeziku završava na –ti (ležati, zvati) ili –ći (peći, sjeći).
inflacija (lat.), proces kontinuiranog rasta cijena, odn. kontinuiranog opadanja vrijednosti novca. Ekonomski, inflacija je posljedica neravnoteže, veće potražnje od ponude u nar. gospodarstvu, što rezultira porastom unutar. cijena. Može se mjeriti različitim indeksima cijena: indeksom cijena na veliko, indeksom cijena… Nastavi čitati →
inflamacija (lat.) → upala
infleksija (lat.) 1. mat pojam mat. analize koji označava točku T na krivulji K u kojoj je zakrivljenost jednaka nuli, dok je s jedne strane zakrivljenost pozitivna, a s druge negativna (tj. prijelaz iz konkavnog u konveksni dio krivulje ili… Nastavi čitati →
influencija (lat.), razdvajanje el. naboja na tijelu koje se nalazi u el. polju. Prvi je tu pojavu zapazio engl. fizičar John Canton (1754), a objasnio je Michael Faraday (1839). Magnetska i. je magnetiziranje željeza i drugih feromagneta u magn. polju.
informacija, obavijest 1. Izvještaj, priopćenje, podatak, novost koju prenosi neki medij; karakter i. ovisi o vrsti iskaza (zvučnom, slikovnom, tekstualnom, mjernom obliku i sl.). 2. Element znanja ili podatak koji se, zahvaljujući → kodu, može prenijeti i… Nastavi čitati →
informacija, genetička → genetički kod
informacijska elektronika, grana elektronike koja se bavi prijenosom informacija i u današnje se vrijeme vrlo brzo razvija.
informacijska psihologija, grana psihologije koja se bavi promatranjem teoretsko-informacijskih područja, kao što su psihologija komunikacije, sjećanja, istinitosti i slično. S jedne strane istražuje sadržaj informacije, a s druge strane utjecaj informacije na čovjekov živčani sustav što se očituje smetnjama… Nastavi čitati →
informacijska tehnika i tehnologija, skup svih tehnika koje obrađuju, prenose, pohranjuju informacije svih vrsta (računalna obrada podataka, telekomunikacije).
informacijske znanosti, skup znanstv. disciplina koje proučavaju strukturu, svojstva i ponašanje informacija te razvijaju optimalne metode i sredstva za sakupljanje, obradu, pohranu, pretraživanje i prezentiranje informacija. Područje interesa i. z. vezano je uz istraživanje primjene informacijske tehnologije na procese… Nastavi čitati →
informacijski kanal, prijenosni kanal, naprava koja na ulazu prima signale i na izlazu ih predaje.
informacijski sustav, skup dokumenata, informacijskih stručnjaka, materijalnih i financ. sredstava, metoda rukovanja informacijama i rukovođenja koja treba omogućiti prijenos informacija od stvaraoca ili informacijskog izvora do korisnika; često se koristi da označi bilo koji sustav sposoban za komunikaciju i… Nastavi čitati →
informatika (franc.), znanstv. disciplina o obradi podataka elektron. računalima. Termin se u različitim zemljama koristi u različitom značenju; nastao od franc. riječi information i automatique (F. Dreyfus, 1972), pojavio se kao sinonim za automatsku obradu podataka. U njem. literaturi sinonim… Nastavi čitati →
informatologija, znanost koja istražuje oblike, funkcije i strukture informacijsko-dokumentacijske djelatnosti unutar pojedinog društva; prema B. Težaku, teorija i praksa e-t-ak-s-a (emisije–transmisije–akumulacije–selekcije–apsorpcije) kompleksa.
Informbiro (skraćeno od Informacijski biro komunističkih i radničkih partija) ili Kominform, ili IB, osnovan na inicijativu Komunističke partije Sovjetskoga Saveza (KPSS) u Poljskoj 1947. sa zadaćom razmjene iskustava i koordinacije djelatnosti među komunističkim partijama, a zapravo kao sredstvo… Nastavi čitati →
informel ili enformel (francuski: art enformel umjetnost bez oblika), struja u europskom apstraktnom slikarstvu (usporediva s apstraktnim ekspresionizmom u Americi) nastala nakon II. svjetskog rata. Naziv uveo francuski kritičar Michel Tapié (u knjizi Druga umjetnost, 1952) za slikarstvo… Nastavi čitati →
infra-, lat. predmetak u značenju (is)pod, niže.
infracrvena astronomija, proučavanje infracrvenog zračenja iz svemira i na temelju toga određivanje izvora toga zračenja. Većinu infracrvenog zračenja apsorbira Zemljina atmosfera tako da se taj dio spektra mora proučavati s pomoću balona, raketa, satelita. Izvori infracrvenog zračenja jesu Sunce… Nastavi čitati →