infracrveno zračenje, elektromagn. zračenja valnih duljina većih od valne duljine crvene svjetlosti i kraćih od radiovalova, tj. između 0,75 ěm (750 nm) i 1 milimetra; nastaje zbog vibracija pojedinih atomskih skupina unutar molekule. Nevidljiv dio spektra Sunčeve svjetlosti. Podiže… Nastavi čitati →
infrakcija (lat.), napuklina naprslina. med Nepotpun prijelom kosti u obliku pukotine.
infrastruktura (lat.) 1. ekon Osnovne pogodnosti, preduvjeti, pretpostavke za odvijanje neke gosp. djelatnosti. Institucijska i., zakoni, društv. norme, postupci predviđeni zakonom, mreža društv. ustanova i njihova osposobljenost. Materijalna i., prometna mreža, energetika i sl. Osobna i., skup duhovnih, fiz.… Nastavi čitati →
infrazvuk, zvučni valovi frekvencije niže od o. 15–20 Hz, tj. ispod granice čujnosti. Osjećaju se prije kao vibracije. U područje infrazvuka spadaju zvučni valovi potresa, vulkanskih erupcija, podzemnih nuklearnih eksplozija. Za registraciju tih valova koriste se posebni instrumenti.
infula (lat.), široka vunena vrpca, bijela ili crvena, kojom su Rimljani kitili žrtvene životinje. U obliku dijadema ili turbana nosili su je svećenici i vestalke kao oznaku nepovredivosti. I. označuje i vrpce koje se s kralj. krune i biskupske mitre… Nastavi čitati →
infuz ili oparak (lat. preko njem.), vodena iscrpina dobivena prelijevanjem dijelova biljke (cvijet, listovi, korijen) vrelom vodom. Nakon hlađenja i procjeđivanja rabi se najčešće kao sredstvo za iskašljavanje.
infuzija (lat.) mat Unošenje veće količine tekućine u organizam (najčešće fiziološke otopine ili otopine glukoze) u svrhu liječenja. I. se obično daje intravenski, sporo, u kapljicama. I. se točnije može regulirati el. pumpom.
infuzorije, naljevnjaci (Infusoria), nesistematski naziv za sitne, ugl. jednostanične organizme u ustajaloj vodi.
Inga Falls, brzaci na donjem toku r. Kongo, o. 40 km od luke Matadi, DR Kongo. Ovdje je sagrađena jedna od najvećih brana i hidroelektrana na svijetu.
Ingarden, Roman, poljski filozof (Krakov, 5. II. 1893 – Krakov, 14. VI. 1970). Profesor u Krakovu (1945–63). Profesor na sveučilištima u Lavovu (1925–44), Toŕunu (1945–46) i Krakovu (1946–50. i 1956–63). Teoretičar koji fenomenološkom metodom dolazi… Nastavi čitati →
Inge, William, amer. dramatičar (Independence, 3. V. 1913 – Hollywood, 10. VI. 1973). Realistički prikazivao sukobe i krize izazvane iracionalnim porivima, kao i stanjima posvemašnje osamljenosti (Vrati se, mala Shebo, 1951; Piknik… Nastavi čitati →
Inge, William Ralph, engl. filozof i teolog (Crayke, Yorkshire, 6. VI. 1860 – Wallingford, Berkshire, 26. II. 1954). Školovao se na King’s Collegeu u Cambridgeu; do 1911. odgojitelj i prof. na koledžima u Cambridgeu i… Nastavi čitati →
Ingegneri, Marc’Antonio, talijanski skladatelj (Verona, 1535. ili 1536 – Cremona, 1. VII. 1592). Od 1581. kapelnik katedrale u Cremoni. Skladao madrigale (8 knjiga), motete, himne, mise, 27 responzorija za Veliki tjedan. Učitelj Cl. Monteverdija.
Ingemann, Bernhard Severin, danski književnik (Torkilstrup, 28. V. 1789 – Sorø, 24. II. 1862). Pisao pripovijetke, pjesme u prozi i romane. Uglavnom su to povijesni romani na teme iz danske prošlosti, a u kasnijoj fazi… Nastavi čitati →
Ingenhousz (Ingen-Housz), Jan, nizozemski prirodoslovac i liječnik (Breda, 8. XII. 1730 – Caine, Wiltshire, Engleska, 7. IX. 1799). Opisao disanje kod biljaka i fotosintezu (1780). Našao postupak ispitivanja toplinske vodljivosti kovina (1789).
ingeniozan (lat.), dovitljiv, dosjetljiv, domišljat duhovit, oštrouman; genijalan.
ingerencija (lat. preko franc.), ovlast, djelokrug.
Inglin, Meinrad, švicarski književnik (Schwyz, 28. VII. 1893 – Schwyz, 4. XII. 1971). Pisao realističke romane i novele uglavnom posvećene švicarskim temama, među kojima se izdvajaju Švicarsko ogledalo (1938), Werner Amberg (1949) i Zapisi jednoga lovca (1973).
Ingoda, r. na JZ oblasti Čite, sjev. Rusija; duga 708 km, porječje 37 200 km2. S rijekom Onon zajedno tvori rijeku Šilku, te niže Amur. Dolinom r. prolazi Transsibirska želj. pruga (Moskva–Vladivostok).
Ingolič, Anton, slovenski književnik (Spodnja Polskava, kraj Slovenske Bistrice, 5. I. 1907 – Ljubljana, 11. III. 1992). Uređivao časopis Nova obzorja. Njegove novele, romane (Matevž Visočnik; Vinski vrh; Put po nasipu;… Nastavi čitati →
