Abecedar: B

Bjelomorsko-baltički kanal

Bjelomorsko-baltički kanal, plovni put u sjeverozapadnoj Rusiji od Bijelog mora (Belomorsk) do jezera Onege (Povenec), gdje se spaja s Volgo-baltičkim plovnim putom, pa riječni brodovi plove između Bijeloga i Baltičkoga mora (ili do Volge). Izgrađen 1930–33, duljine 227… Nastavi čitati →

bjeloočnica

bjeloočnica (sklera), vanjska neprozirna čvrsta očna ovojnica bijele boje. Građena je od snopova kolagenih vezivnih vlakana, različite je debljine – od 0,4 mm u postraničnom dijelu do 1–2 mm u stražnjem dijelu. Prema naprijed vanjska očna ovojnica nastavlja se u… Nastavi čitati →

Bjelopavlići

Bjelopavlići, jedno od najvećih crnogorskih plemena, naseljeno u sjevernom dijelu zetske udoline. Prvi spomen 1411. Manastiri Ostrog i Ždrebanik.

Bjelorusija

Bjelorusija, država u i Europi, graniči s Poljskom na Z, Litvom i Letonijom na SZ, Rusijom na SI i I, te s Ukrajinom na J; nema morske obale. Prirodne značajke B. zauzima z dio Istočnoeur. nizine, kojoj je u… Nastavi čitati →

bjeloruska književnost

bjeloruska književnost. U XIV. stoljeću formira se zaseban bjeloruski književni jezik, na kojem će do XVIII. stoljeća nastajati uglavnom crkvena djela i poneko svjetovno (ljetopis Litovskaja metrika). Od XVI. do XVIII. stoljeća bjeloruska se kultura nalazi na udaru… Nastavi čitati →

bjeloruska umjetnost

bjeloruska umjetnost. Nalazi iz mlađega kamenog (tragovi sojenica, keramika i kameni idoli) i brončanog doba (metalni nakit, kamena plastika uglavnom likovi životinja). Najstarija sačuvana crkva sv. Sofija u Polocku je iz XI. stoljeća (barokizirana u XVIII. stoljeću), romanička sv.… Nastavi čitati →

bjeloruski jezik

bjeloruski jezik, jedan od istočnoslavenskih jezika, s više od 8 milijuna govornika u Bjelorusiji i oko 200 000 u susjednim zemljama i u iseljeništvu. Razvio se od govora Dregoviča, Radimiča i zapadnih Kriviča (vrijeme staroruskog ili staroistočnoslavenskoga). Starobjeloruski (XIV–sredina… Nastavi čitati →

bjelouška

bjelouška (Natrix natrix), vrsta neotrovne zmije iz porodice guževa ili smukova (Colubridae). Duga oko 1,5 m, živi uz slatkovodne površine gotovo čitave Europe hraneći se ribama i žabama. Odozgo je sivkaste, odozdo bjelkaste boje, na stražnjem dijelu glave… Nastavi čitati →

Bjelov, Sergej Aleksandrovič

Bjelov, Sergej Aleksandrovič, sovjetski košarkaš (Naščjokovo, Tomska oblast, 23. I. 1944 –  Perm, 3. X. 2013). Kao reprezentativac Sovjetskoga Saveza (1964–80) osvojio 1 zlatnu (1972) i 3 brončane medalje (1968, 1976. i 1980) na Olimpijskim igrama, 2 zlatne… Nastavi čitati →

Bjelovar

Bjelovar, grad te gradsko upravno i županijsko središte, Bjelovarsko-bilogorska županija, na južnom podgorju Bilogore; leži na 135 m nadmorske visine. Grad ima 27 024, a gradsko upravno područje 40 276 stanovnika (2011). Uz upravnu ulogu, kulturno je i… Nastavi čitati →

Bjelovar, RK

Bjelovar, RK, rukometni klub, osnovan 19. III. 1955. pod nazivom Omladinski rukometni klub Partizan; državno prvenstvo osvojio je devet, a kup četiri puta; pobjednik Kupa europskih prvaka 1972. i finalist toga natjecanja 1962. i 1973; u klubu su ponikli… Nastavi čitati →

Bjelovarsko-bilogorska županija

Bjelovarsko-bilogorska županija (VII.), administrativno-teritorijalna jedinica u istočnom dijelu središnje Hrvatske sa sjedištem u Bjelovaru; 2651 km2, 119 764 stanovnika ili 45 st./km2. Graniči s Koprivničko-križevačkom županijom na sjeveru, Virovitičko-podravskom županijom na istoku, Požeško-slavonskom županijom na… Nastavi čitati →

Bjelovučić, Nikola Zvonimir

Bjelovučić, Nikola Zvonimir, hrvatski povjesničar i etnograf (Janjina, Pelješac, 11. XI. 1882 – Janjina, 23. XI. 1952). Doktorirao pravo u Zagrebu (1907); sudac u Dubrovniku, Trstu i Podgorici. U političkom životu pristaša HSS-a. Osnivač i urednik tjednika Hrvatska riječ… Nastavi čitati →

bjelutak

bjelutak, vrsta kremena bijele boje, dolazi kao zrnate gromade u škriljevcima ili sekundarno kao valutice u nanosima.

Bjerke, Jarl André

Bjerke, Jarl André, norveški književnik (Grefsen, kraj Osla, 30. I. 1918 – Oslo, 10. I. 1985). Vrlo plodan književnik, pisao liriku, prozu, radiodrame, eseje, knjige za djecu. Prevodio Shakespearea, Goethea, Molièrea i dr. Važnija djela: pjesničke zbirke Raspjevana… Nastavi čitati →

Bjerkens, Vilhelm

Bjerkens, Vilhelm, norveški fizičar i meteorolog (Kristiania, danas Oslo, 14. III. 1862 – Oslo, 9. IV. 1951). Profesor u Stockholmu, Leipzigu, Berlinu i Oslu. Postavio jedan od osnovnih zakona cirkulacije iz čega je poslije razvio teoriju o ciklonama. Postavio… Nastavi čitati →

Bjerrum, Niels Janniksen

Bjerrum, Niels Janniksen, danski kemičar (Kopenhagen, 11. III. 1879 – Kopenhagen, 30. IX. 1958). Profesor u Kopenhagenu. Pridonio razumijevanju elektrolitičke disocijacije. Bavio se proučavanjem složenih soli, toplinskoga kapaciteta plinova i infracrvenim spektrima složenijih molekula.

bjesnoća

bjesnoća (rabies), virusna zoonoza koja, ako se ne liječi, dovodi do encefalomijelitisa sa smrtnim ishodom. Prenosi se slinom zaražene životinje (pas, mačka, vuk, lisica, šišmiš vampir). S ulaznog se mjesta virus živčanim putovima širi u središnji živčani sustav, a inkubacija… Nastavi čitati →

Björling, Gunnar Olof

Björling, Gunnar Olof, finski i švedski pjesnik (Helsinki, 31. V. 1887 – Helsinki, 11. VII. 1960). Jedan od začetnika švedskog i finskog modernističkog pjesništva. Liriku mu karakterizira eksperiment, hermetičnost i slobodna jezična igra. Važnija djela: Dan koji se odmara;… Nastavi čitati →

Björnsson, Sven

Björnsson, Sven, islandski političar (Kopenhagen, 27. II. 1881 – Reykjavik, 26. I. 1952). Pravnik, predsjednik Gradskog vijeća Reykjavika 1918–20, zastupnik u parlamentu 1914–16. i 1920. Posebni izaslanik Islanda u SAD-u i Velikoj Britaniji 1914–15, islandski opunomoćeni ministar u Danskoj… Nastavi čitati →