Mindanao, otok u Filipinima, u juž. dijelu arhipelaga; 94 630 km2, 16 021 341 st. Dug o. 471 km, širok 521 km. Drugi otok po veličini u Filipinskom arhipelagu (poslije Luzona). Vulkanskog podrijetla i… Nastavi čitati →
Mindanaosko more → Boholsko more
Mindaugas (polj. Mendog, Mendowe, rus. Mindovg), lit. vladar (u. 1263). Sjedinio lit. plemena; uspješno ratovao s Njem. viteškim redom (1236). God. 1251. primio kršćanstvo, a 1253. od pape Inocenta IV. kralj. naslov. Proširio svoju vlast i na manja kneštva u… Nastavi čitati →
mindel, naziv za drugi glacijal alpskog područja; nazvan prema r. Mindel u Bavarskoj. Nastupio prije o. 750 000 do 675 000 g.
Minden, grad u sav. državi Nordrhein-Westfalen, sjeverozap. Njemačka; 83 046 st. Leži na r. Weser, blizu tjesnaca Porta Westfalica (rijeka napušta planine i ulazi u Sjevernonjem. nizinu). Osn. poč. IX. st. kao voj. i biskupsko središte; u XIII.… Nastavi čitati →
minder (tur.), slamom ili vunom punjena navlaka kojom se prekriva sećija, počivaljka u musl. kući. Minderluk, sećija prekrivena minderom.
Mindoro, otok u Filipinskom arhipelagu; 9735 km2, 833 000 st. Obala slabo razvedena; otok ima ovalni oblik. Ugl. brdovit; najviši vrh Mount Halcon (2585 m). Gl. rijeke Pandan, Ibod i Bongabong (oblikovale terasaste doline). Prekriven šumom.… Nastavi čitati →
Mindszenty, József, mađ. kardinal (Csehimindszent, kraj Szombathelya, 29. III. 1892 – Beč, 6. V. 1975). Veszprémski biskup 1944–45. Ostrogonski nadbiskup i primas Mađarske 1945. Protivnik nacizma i, poslije, komunizma, uhićen 1949. i osuđen na doživotni… Nastavi čitati →
minej (prema grč. meniaos mjesečni), u Pravoslavnoj crkvi, liturgijska knjiga u kojoj su svetački životopisi te blagdanske i svetačke službe raspoređene kalendarskim redom po mjesecima. Sinonimi: mjesecoslov, mjesečnik, → menologij.
Minejci, ant. narod koji je u ←I. tisućljeću naseljavao današnji Jemen; sred. ←I. tisućljeća ustrojili vlastitu državu Ma‘in. Vodili dugotrajne ratove sa sabejskim vladarima, čiju su vlast priznali u ←II. st.
Mineral’nye Vody, grad, Stavropolski kraj, jugozap. Rusija; 75 644 st. Leži na r. Kumi, na sjev. kraju Kavkaza. Na želj. pruzi Rostov na Donu–Baku (Azerbajdžan). Lječilište. Zračnim linijama povezan s ostalim lječilištima na Kavkazu. Ranžirni kolodvor i postaje… Nastavi čitati →
mineralan, koji se odnosi na minerale ili ih sadrži.
minerali (od srednjovjekovnoga latinskog: mineralis koji pripada rudniku) 1. Prirodne anorganske tvari određenoga kemijskog sastava, uglavnom kristalne strukture. Sastojci Zemljine kore. Naziv se često upotrebljava i za organske tvari kao ugljen, nafta, prirodni plin, iako to nisu minerali u strogom… Nastavi čitati →
mineralizacija 1. Proces biol. razlaganja org. tvari sve do početnih mineralnih tvari, koje onda biljke koriste za svoju prehranu. 2. Dodavanje mineralnih soli tlu, gnojivu ili vodi.
mineralizatori, mineralizirajući agensi, plinovi i pare koji, kada su prisutni u magmi, potpomažu procese kristalizacije i diferencijacije magme, snižavaju temp. taljenja i viskozitet.
mineralna gnojiva, tvari ili mješavine koje se koriste kako bi biljkama omogućile brži rast ili veće prinose. Mineralna, odn. anorg. gnojiva obično se sintetiziraju, kemijski izrađuju ili iskapaju u rudnicima. Najvažniji sastavni elementi najčešće su dušik, fosfor i kalij,… Nastavi čitati →
mineralna ulja, nusproizvod kod destilacije nafte, katrana, ugljena, drva ili treseta. Kemijski inertna, transparentna i bezbojna, većinom sastavljena od alkalnih i cikličkih parafina. Upotreba kao mazivo i laksativ, a u kem. ind. za spremanje i transport alkalnih metala.
mineralna vlakna, anorg. vlakna koja mogu biti prirodna (npr. azbestna vlakna) ili umjetna (staklena vlakna).
mineralne kiseline, jake, neorganske kiseline, kao što su sumporna (sulfatna), dušična (nitratna) i dr.
mineralne soli, anorg. soli potrebne živim organizmima za rast i održavanje. Biljke ih uzimaju iz tla, a životinje u hrani. Najvažnije m. s. sadrže željezo, magnezij, kalcij i dr.
