minus (lat.), u matematici, znak za odbijanje ili znak za negativnu veličinu (negativan broj).
Minusinsk, grad u Krasnojarskoj oblasti, juž. Rusija, 74 000 st. Smješten na gornjem toku r. Jeniseja. U neposrednoj blizini naselja pronađeni su ostaci pretpov. naselja iz ←III. st. Jedan od najstarijih gradova u Sibiru. Prvi se put… Nastavi čitati →
minuskula (lat.), malo slovo; tip slova manji od majuskule; latinska m., mlađe rim. kurzivno pismo, razvila se u IV. st. iz uncijale.
minuta (lat.) 1. Jedinica za mjerenje vremena, 60 sekunda, 60. dio sata. 2. Jedinica za mjerenje kuta, sadrži 60 prostornih sekunda, 60. je dio jednog stupnja. M. potječe od babilonskog seksagezimalnog sustava u kojem su razvijene podjele na 60-inke i 3600-tinke.
Minyâ, Al, ili Menia, gl. grad namjesništva Al Minyâ, Egipat. 227 150 st. Smješten na zap. obali Nila. Važan prom. položaj uz gl. želj. i cestovne pravce prema turistički značajnom sr. Egiptu. Ji od grada nalaze se ostaci… Nastavi čitati →
Minyâ, Al-, namjesništvo u Egiptu; 2262 km2, 4 047 988 st. Obuhvaća poplavnu ravnicu Nila te prostor Zap. pustinje. Na prostoru namjesništva nađena su nalazišta željezne rude i vapnenca. Prostor je irigacijom priveden poljodjelstvu te… Nastavi čitati →
miocen, geol. razdoblje tercijara. Počelo prije 23,7 mil. godina. Trajalo o. 17 mil. godina. U tom je razdoblju došlo do jake alpske orogeneze te je stvoren Paratetis, epikontinetalno more koje je pokrivalo prostor današnje Panonske, Vlaške i Prikaspijske nizine.… Nastavi čitati →
miofibrile (grč.; lat.), mišićna vlakanca koja su usporedno poredana uzduž čitave mišićne stanice. Odgovorne su za kontraktilnu sposobnost mišićnog tkiva.
mioglobin (grč.; lat.), protein građom sličan hemoglobinu, nalazi se u mišićnim stanicama. Od eritrocita preuzima kisik, pohranjuje ga i prenosi mitohondrijima. Pri preopterećenju i oštećenju mišićja može ga se naći u krvi i mokraći. Kod opsežnih oštećenja mišićja može uzrokovati zastoj rada bubrega.
miokarditis (grč. mys, miš, mišić, kardia, srce + itis), upala miokarda, srčanog mišića. Uzroci mogu biti: virusi, bakterije, praživotinje, gljivice, paraziti, imunosne reakcije, razni lijekovi, otrovi te fizikalni čimbenici (radioaktivno zračenje, el. šok). Znakovi m. su različiti, ovisno… Nastavi čitati →
miom (grč.; lat. myoma), benigni tumor mišićnog tkiva. Može imati ishodište u glatkom (lejomiom) ili skeletnom mišićju (rabdomiom).
miopatija (grč.), neodređen izraz za bolest mišića. Očituje se bolovima, slabošću i propadanjem mišića. Može biti prirođena (distrofija) ili češće u okviru nekog metaboličkog i endokrinog poremećaja ili maligne bolesti, ali i kod uzimanja nekih lijekova ili otrovanja.
miotonija (grč.), nasljedna mišićna bolest koja se očituje povećanom napetošću i hipertrofijom mišića. U podlozi je poremećaj kontraktilnosti mišićnih niti. Najčešće su zahvaćeni mišići potkoljenice, zatim ruku te žvačni i mimični mišići.
mioza (grčki: miosis smanjivanje), suženje zjenice. Normalno se događa pri jakom svjetlu ili pri akomodaciji oka. Može biti i znak patoloških stanja (kljenut vratnoga simpatikusa) ili otrovanja morfinom. Suprotno → midrijaza.
miozin (grč.), važna kontraktilna bjelančevina u mišićnim stanicama. Sastoji se od dvaju dijelova: laki i teški meromiozin. Glavica teškog meromiozina veže se s molekulom aktina i uzrokuje stezanje mišića.
miozitis (grč.; lat. myositis), upala mišića. Skupina mišićnih bolesti koje se očituju upalom i degeneracijom mišića, najčešće u sklopu sistemskih bolesti vezivnoga tkiva. M. mogu uzrokovati i bakterije ili paraziti.
Miquelon, otok u Atlantskom oceanu, pod franc. upravom. Ukupne površine 83 km2, obuhvaća dva otoka, Veliki i Mali M. (Langlade), spojena nasipom. Zajedno s otokom Saint Pierre čini franc. terit. jedinicu Saint Pierre et Miquelon. Otoci su… Nastavi čitati →
mir, skladan odnos među ljudima, beskonfliktno stanje kojemu kao soc., polit. i vjerskom idealu teži ljudski rod tijekom povijesti. Stanje suprotno ratu, u kojem se u međudrž. odnosima ne primjenjuje sila. M. nije samo odsutnost rata, nego stanje pozitivnih,… Nastavi čitati →
Mir (rus. svijet), prva rus. modularna svemirska stanica. Gradnju je započeo Sovj. Savez 1986, a postojala je 15 g. Od 1995. omogućeno je, s pomoću posebnoga modula, pristajanje amer. raketoplana (space shuttle) uz Mir. Ukupna orbitalna težina M. iznosila… Nastavi čitati →
Mir iskusstva (ruski: Svijet umjetnosti), avangardni časopis za likovne umjetnosti, izlazio u Sankt Peterburgu 1899–1905. Grupa umjetnika okupljenih oko S. P. Djagiljeva, A. Benoisa i L. Baksta zalagala se za deprovincijalizaciju ruske umjetnosti. Izvršila golem utjecaj na ruska i europska… Nastavi čitati →
