Kantušer, Božidar, slovenski skladatelj (Pavlovski Vrh, kraj Ormoža, 5. XII. 1921 – Pariz, 9. V. 1999). Studirao u Ljubljani, od 1950. živio u Parizu. Suosnivač skladateljske Grupe 84, jedan od utemeljitelja (1968) Bibliothèque Internationale de Musique Contemporaine… Nastavi čitati →
kanu (iz karipskoga preko njem.), lagan i pokretljiv čamac amer. Indijanaca zavinutih i oštrih krajeva, izrađen od drva. Veslač kleči u čamcu i vesla kratkim veslom. U novije se vrijeme izrađuje i od plastičnih masa i služi za šport. natjecanja… Nastavi čitati →
kanun (grč. preko arap.), svjetovno pravo koje se na područjima islam. zemalja primjenjuje usporedno s vjerskim pravom; uredba sa zakonskom snagom u Osman. Carstvu. Dio cjelovita pravnog sustava musl. države, čije su komponente vjersko pravo, fikh, i laičko odn.… Nastavi čitati →
Kanuri, narod nastanjen pretežno u Nigeriji te uz r. Niger i jezero Čad; o. 4,7 mil. pripadnika. Tradic. afr. kultura; lov i ribolov; po vjeri pretežno muslimani.
kanuri, saharski jezik, s više od 4,5 mil. govornika u sjeveroist. Nigeriji (država Borno) te u jugoist. Nigeru, Čadu i Kamerunu. U XVI–XIX. st. jezik sporazumijevanja u sr. Sudanu. Pisao se arap. pismom (najstariji poznati tekst iz XVII. st.), danas latinicom.
kanjac (tal.) (Serranus cabrilla), riba koštunjača iz por. lubina (Serranidae); živi pridneno na dubini do o. 100 m, u ist. Atlantiku i u Sredozemnome moru; naraste do 40 cm. U Jadranu obično dug o. 20 cm, crvenkasto-žute boje… Nastavi čitati →
Kanjiža (Nagykanizsa), naselje u mađ. Podravini. Poslije pada Sigeta (1566) gl. utvrda za obranu jugozap. Ugarske, Štajerske i Podravine. Kraj K. se 1587. zbila bitka u kojoj je kanjiški kapetan Juraj Zrinski porazio tur. vojsku. Turci je osvajaju 1600;… Nastavi čitati →
kanjon (španj.), sutjeska, također klisura – razmjerno duga, uska i duboka stjenovita riječna dolina strmih strana.
Kaohsiung, grad na JZ Tajvana, uz obalu Tajvanskoga prolaza; 1 512 800 st. Vodeća luka (izvoz ribe, riže, šećera, ananasa i banana) i najveće industr. središte otoka; rafinerija, brodogradnja, proizvodnja aluminija, ljevaonice željeza, čeličane, kem., prehr. ind.… Nastavi čitati →
Kaolack, gl. grad istoimene regije na Z Senegala; 289 600 st. Leži na r. Saloum, o. 160 km ji od Dakra. Važno pristanište i trg. središte. Prehr. (izvoz i prerada kikirikija), tekst. ind., prerada ribe. Nedaleko od grada solane.
kaolin, porculanska zemlja, porculanača, kin. glina (naziv po Kaolingu u Kini), smjesa minerala glina kaolinitne grupe (→ kaolinit), kremena i ostataka tinjaca i glinenaca; upotrebljava se za izradu keramike i porculana.
kaolinit, mineral glina, Al2Si2O5(OH)4; kristalizira u triklinskom sustavu, nakvašen vodom postaje plastičan; postanak vezan uz trošenje stijena bogatih alumosilikatima (→ glinenci ili feldspati).
kaon (K+/mez/on), K-mezon, elementarna čestica s nabojem ili neutralna sa spinom nula.
kaos (grč.) 1. U ant. kozmologijama, praiskonska praznina koja prethodi stvaranju svijeta. U egip. religiji predstavlja bezobličnu i neuređenu snagu koja okružuje Zemlju i u koju će se Zemlja vratiti. U kin. predaji k. je prostor koji prethodi podjeli na… Nastavi čitati →
kap, malena količina tekućine (kapljica) čije se molekule na okupu drže silama kohezije i na njezinoj se površini javljaju sile napetosti površine. Stoga tekućina na koju ne djeluju sile ima oblik kugle. Kapljice tekućine u drugim tekućinama čine emulziju, a u plinovima maglu.
kapa (lat.), ponajprije naziv za plašt s kukuljicom; od XVIII. st. pokrivalo za glavu bez oboda ili s čeonim štitnikom različitih namjena; često sastavni dio nar. nošnje (lička k.) ili uniforme (mornarska k.). Također naziv za tehn. elemente koji… Nastavi čitati →
kapacitet (lat. preko njem.) 1. Zapremina, obujam, mogućnost nekog prostora da primi tijelo, tvar, teret i sl. 2. fiz Svojstvo vodiča ili sustava vodiča da pohrani el. naboj. El. k. je fizikalna veličina koja se definira omjerom količine elektriciteta (Q)… Nastavi čitati →
Kapadocija (staroperz. Katpatuka, grč. Kappadokía, lat. Cappadocia), ant. pokrajina u ist. Maloj Aziji. Od davnina stjecište asirskih trgovaca. Tijekom povijesti nalazila se pod vrhovništvom Hetita, Lidijaca, Medijaca i Perzijanaca. Koncem ←IV. st. pod vlašću Aleksandra III. Velikog… Nastavi čitati →
Kapan, gl. grad provincije Syunik (4505 km2, 133 tis. st.), na JI Armenije; 33 100 st. Leži na sjev. obroncima Khustupa, u bogatu rudarskom području (bakar, molibden). Prerada bakra i molibdena, strojogradnja, građev. ind. Ruševine… Nastavi čitati →
Kapanej (grč. Kapaneús), u grč. mitologiji, jedan od “sedmorice” protiv Tebe; sin Hiponejev i Laodikin. Prikazan kao bezbožni heroj koji je kod napada na jedna od tebanskih vrata uskliknuo da će osvojiti grad “s bogom ili protiv boga”. Zeus… Nastavi čitati →
