Spemann, Hans, njemački biolog (Stuttgart, 27. VI. 1869 – Freiburg im Breisgau, 12. IX 1941). Sveučilišni profesor u Rostocku i Freiburgu im Breisgauu, direktor Biološkog instituta u Berlinu. Dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1935. za otkriće organizatora u embrionalnom razvoju.
Spencer, Bud (pravim imenom i prezimenom Carlo Pedersoli), talijanski filmski glumac, plivač i vaterpolist (Napulj, 31. X. 1929 – Rim, 27. VI. 2016). U mladosti višestruki talijanski prvak u plivanju slobodnim stilom, igrao vaterpolo i rugby, studirao pravo. Najpoznatiji je… Nastavi čitati →
Spencer, Diana Frances (Lady Di), princeza od Walesa (Sandringham, Norfolk, 1. VII. 1961 – Pariz, 31. VIII. 1997). Aristokratskog podrijetla od roda Stuarta, supruga britanskog prijestolonasljednika princa Charlesa s kojim ima sinove Williama (rođen 1982) i Henryja (rođen 1984).… Nastavi čitati →
Spencer, Herbert, engleski filozof i sociolog (Derby, 27. IV. 1820 – Brighton, 8. XII. 1903). Po obrazovanju inženjer, potom novinar. Prije Darwina razvio evolucionističku teoriju. Osnovna je zadaća filozofije otkriti zakone razvoja, a evolucija se očituje u procesu diferencijacije… Nastavi čitati →
Spender, Stephen, engl. pjesnik i kritičar (London, 28. II. 1909 – London, 16. VII. 1995). Isprva pisao pod utjecajem Rilkea i Lorce, surađivao s modernistima. Pjesme mu se odlikuju neposrednošću i nepatvorenošću, strogim ritmom i slikovitošću. Bio je i… Nastavi čitati →
Spener, Philipp Jacob, njemački teolog (Rappoltsweiler, danas Ribeauvillé, Francuska, 13. I. 1635 – Berlin, 5. II. 1705). Podrijetlom Elzašanin, studirao teologiju u Strasbourgu. Začetnik → pijetizma, vjerskoga pokreta unutar njemačkoga protestantizma. Od 1670. u Frankfurtu organizirao pobožne… Nastavi čitati →
Spengler, Oswald, njemački filozof (Blankenburg am Harz, 29. V. 1880 – München, 8. V. 1936). Pod utjecajem Goethea i Nietzschea u svojem glavnom djelu Propast Zapada zastupa filozofiju povijesti kao morfologiju kulturâ. Povijest se ne razvija pravolinijski, to je… Nastavi čitati →
Spenser, Edmund, engleski pjesnik (London, oko 1552 – London, 13. I. 1599). Pisao alegorijsku i pastoralnu poeziju, elegije, poeme i ep. Iako nedovršen, njegov spjev Vilinska kraljica predstavlja najbolje englesko djelo te vrste nakon Miltona.
Speranski, Mihail Mihajlovič, rus. političar (Čerkutino, 12. I. 1772 – Petrograd, 23. II. 1839). Jedan od najbližih savjetnika cara Aleksandra I. Izradio plan o preustroju drž. uređenja (1809) kojim se predviđala trodioba vlasti, uvođenje savjetodavnih tijela (Drž. dume i… Nastavi čitati →
sperma (grč.), sjemena tekućina, ejakulat; viskozna, sluzava, mutna, mliječnobijela tekućina koja nastaje u muškim spolnim organima. Sadrži muške spolne stanice spermije, a ejakulacijom se izbacuje kroz vanj. otvor mokraćne cijevi. Počinje se stvarati u doba spolnog sazrijevanja. Razne bolesti i… Nastavi čitati →
spermacet (grč.) → vorvanj
spermatida, haploidna muška zametna stanica, nastaje dijeljenjem sekundarnog spermatocita. Kao rezultat mejoze svaka s. sadrži samo polovicu genskog materijala koji se nalazio u spermatocitu iz koje je nastala.
spermatocit, muška zametna stanica koja nastaje iz → spermatogonija.
spermatofor ili spermatofora (grč.) 1. Sluzava bjelančevinasta ili pseudohitinozna ovojnica koja obavija više spermatozoida. Nalazi se u nekih nižih životinjskih vrsta (pijavice, glavonošci, neki mekušci, člankonošci i neki vodozemci). 2. → spermatogonij
spermatogeneza (grč.), sva zbivanja u zametnom epitelu sjemenih kanalića testisa gdje od spermatogonija u nekoliko koraka nastaju spermiji. Sastoji se od spermatocitogeneze i spermiogeneze.
spermatogonij (grč.), spermatogonija, spermatofora, prvotna diferencirana spolna stanica s diploidnim brojem kromosoma koja u procesu spermatogeneze nastaje višestrukom diobom iz primitivnih stanica zametnog epitela. Dijeli se mitozom u sjemenim kanalićima gdje se penje prema lumenu te se diferencira u spermatocite.
spermatoreja (grč.), nevoljno, spontano istjecanje sperme iz muškoga spolnog uda. Obično se događa u nekih neuroloških poremećaja ili u bolesti mokraćnog mjehura te nakon kirurškog odstranjenja prostate, za vrijeme defekacije ili mokrenja.
spermij, spermatozoid, zrela muška spolna stanica. U različitih je vrsta raznih oblika i veličine. U većine kralježnjaka ima glavu, vrat i rep koji mu omogućava pokretljivost. U glavi se nalazi jezgra s haploidnim brojem kromosoma. Samo zdravi, gibljivi s. sposobni su za oplodnju.
spermiogram (grč.), laboratorijska pretraga kojom se analizira sjemena tekućina (sperma), najčešće zbog procjene plodnosti muškarca, rjeđe u dijagnostici upalnih i tumorskih bolesti spolno-mokraćnog sustava. Normalni s. pokazuje volumen sperme od 1–5 mL, 20–150 milijuna spermija u jednom mL, te najmanje… Nastavi čitati →
