gurman (franc.), sladokusac, onaj koji uživa u biranim jelima.
gurmukhi, pismo Sikha u Indiji, načinjeno (po predaji, sred. XVI. st.), vjerojatno na osnovi pisma lendi (landa), kojim se pišu jezici pandžabi, lendi i sindhi.
Gurnia, arheol. nalazište egejske kulture na ist. Kreti, Grčka. Mnogobrojni ostaci popločanih grad. ulica, zgrada i palača; sitni nalazi keramike, glinene plastike i dr. Nalazi se datiraju u razdoblje od ranoga do kasnoga minojskog doba.
Guro, Elena Hurnikova (pseud. Eleonora von Notenberg), rus. književnica i slikarica (Sankt Peterburg, 1877 – Usikirkko, Finska, 6. V. 1913). Supruga slikara i skladatelja M. Matjušina. S Kamenskim, Davidom i Burljukom osnovala grupu Vendok. Njezina knjiž. djela ujedinjuju… Nastavi čitati →
gurski jezici (jezici gur, voltski jezici), jedna od gl. grana nigerokongoanske por. jezika. Govore se u sahelskim područjima. Najveći je, s 250–300 tis. govornika, bariba, u Beninu i Nigeriji; lobi ima više od 200 tis. govornika, u Burkinafasu te… Nastavi čitati →
guru (sanskrt.) 1. Jedan od prvih 10 vođa sičke religije u sjev. Indiji. Sikhi su sljedbenici gurua (duhovnog vođe ili učitelja). Prvi guru Nanak ustanovio je praksu imenovanja svojega nasljednika prije svoje smrti 1539, i od vremena Ram Dasa gurui… Nastavi čitati →
Gurvitch, Georges (pravim imenom i prezimenom Georgij Davidovič Gurvič), francuski sociolog (Novorosijsk, 2. XI. 1894 – Pariz, 12. XII. 1965). Sudionik Listopadske revolucije u Rusiji 1917. Odlazi u Prag 1921, pa u Francusku. Profesor sociologije… Nastavi čitati →
Gusar, veslački klub osnovan 1914. u Splitu. Klupske posade u raznim disciplinama višestruki su državni prvaci. Na europskim prvenstvima: osmerac drugi (1929), prvi (1932), četverac s kormilarom treći (1934). Na Olimpijskim igrama 1952. četverac bez kormilara osvojio je zlatnu… Nastavi čitati →
gusari (korsari, iz srednjovjekovnoga latinskog: cursarius; talijanski: corsaro), pomorski ratnici koji su ovlašteno i u interesu svoje zemlje (za razliku od morskih razbojnika – pirata) napadali i plijenili neprijateljske brodove. Gusarstvo potječe od najstarijih vremena uporabe morskih i… Nastavi čitati →
Gusići, hrvatski plemićki rod. Pripadali ustanovi “Plemića 12 hrvatskih plemena Hrvatskoga kraljevstva”. Sjedišta su im se nalazila u Sidraškoj i Krbavskoj županiji. Od više njihovih ogranaka najpoznatiji su knezovi Kurjakovići Krbavski i Slavogostići Posedarski. Jačanjem Kurjakovića ostali su… Nastavi čitati →
gusjenica, ličinka leptira; razvojni stupanj u preobrazbi (→ metamorfoza) tijekom kojega se životinja neprestano hrani; mnoge g. su štetnici u šumama i na kult. bilju; poznata bijelčeva g., tj. g. kupusara ili kupusnog bijelca (Pieris brassicae).
gusjenica, beskonačna traka sastavljena od čeličnih elemenata koja zamjenjuje kotače na vozilima za blatne, neravne i klizave terene (npr. na tenkovima).
gusjenica, morska (Aphrodite aculeata), vrsta iz por. i roda morske gusjenice (Aphrodite), mnogočetinaš (Polychaeta), dva reda postranih četina; leđna strana prekrivena gustim četinama; duljina tijela 10–20 cm; živi u svim morima, na pjeskovitu i muljevitu dnu, ukopana… Nastavi čitati →
gusjeničar, vozilo koje se kreće na principu gusjenice, tj. spojene (beskonačne) lančane trake. Takva vozila (tenkovi, traktori) rabe se za neprohodne klizave, blatne ili pješčane terene, kada kotači na tlu ne mogu postići dovoljno trenja pa se ono postiže… Nastavi čitati →
gusjeničari (Calosoma), rod kukaca kornjaša zelenkasto-zlatne boje; uništavaju gusjenice gubara, smrekova prelca, borove grbe pa se smatraju čovjeku korisnima.
gusjeničarke (Tachinidae), por. čovjeku korisnih dvokrilaca (Diptera), njihove se ličinke razvijaju kao nametnici u kukcima štetnicima ili njihovim ličinkama (tj. gusjenicama) i iznutra ih jedu, a pri izlasku usmrte; spominje se u Europi jedna vrsta iz roda bodljikavih… Nastavi čitati →
guske (Anserinae), potpor. ptica guščarica, por. gusaka i pataka (Anatidae); velike, zdepaste, dugovrate, druževne vodarice raširene po svim kontinentima uz močvare; najpoznatija divlja, siva guska (Anser anser), od koje je uzgojena pitoma g., a druge poznatije u… Nastavi čitati →
guslari, pjevači epske usmene poezije koju izvode uz glazb. pratnju na → guslama; u Hrvatskoj pretežno u dalm. zaleđu i Lici. Nadareni pojedinci koji imaju sposobnost pamćenja dugih pripovjednih tekstova te improviziranja novih tekstova (u desetercu); usto većinom… Nastavi čitati →
Gusle, “Časopis za svjetovnu i crkvenu glazbu” s glazbenim prilogom, objavljivan kao mjesečnik 1892. Vlasnik i izdavač bio mu je → Vjekoslav Klaić, a suurednik Vjenceslav Novak. Od 4. broja bio je i glasilo Hrvatskoga pjevačkog… Nastavi čitati →
gusle 1. Nar. žičano glazbalo, možda oko VIII–IX. st. preneseno na Balkan iz z Azije. Sastoje se od varjače (vagan, korito, čaška), u obliku uzduž razrezane kruške izdubljene u javorovini, dudovini ili hrastovini, i odugačka vrata koji… Nastavi čitati →
