kokoš (Gallus), rod ptica iz por. kokoši (Phasianidae). Potječe iz Azije gdje živi u divljem obliku, iz kojeg je pripitomljena domaća k. (Gallus domesticus). Postoji velik broj pasmina koje se međusobno razlikuju uzrastom, građom tijela, bojom perja,… Nastavi čitati →
kokošja prsa (pectus carinatum), ptičja ili klinasta prsa, deformacija kod koje je prsni koš grebenasto ili klinasto ispupčen prema van u području prsne kosti i pripadnih rebrenih hrskavica i rebara. Može biti prirođena ili stečena (najčešći uzrok je rahitis);… Nastavi čitati →
kokošje sljepilo → hemeralopija
kokoške (Galliformes), red srednje velikih ptica, kratkih zaobljenih krila neprikladnih za letenje, snažna kljuna prilagođenog za kljucanje, čvrstih nogu s jakim noktima za čeprkanje po zemlji. Mužjaci su veći, življih boja, s ostrugom na nogama, većom krestom. Hrane se… Nastavi čitati →
Kokot, Eugen, hrvatski slikar i grafičar (Labin, 9. II. 1940). Završio Akademiju u Zagrebu. Motive istarskoga krajolika preobražava u apstraktne oblike naglašenih taktilnih vrijednosti površine slike čime se približio informelu (Sunčane šare). Radi grafike finih zemljanih tonova.
kokota (franc.), žena lakog morala, prostitutka.
kokotac (Melilotus), biljni rod iz por. leptirnjača (Fabaceae ili Leguminosae), u nas s desetak vrsta, od kojih su poznatije: sicilski k., (M. sicculus) na vlažnim poljima, mjestima uz more, bijeli k. (M. albus), visoki k., (M. altissimus)… Nastavi čitati →
kokoti, morski, ribe koštunjače, žive u vodama Sredozemnog mora. Razlikuju se kokot letač (Dactylopterus volitans) iz por. kokota (Dactylopteridae), dugih prsnih peraja s pomoću kojih “izlijeće” iz mora, velik do 50 cm, obično 15–30 cm, i kokot rožac… Nastavi čitati →
kokotić oštruljić (Lepidotrigla cavillone), vrsta por. Triglidae; velike glave s mnogo bodljica i grebenčića, dug do 20 cm. Živi na muljevitu i pjeskovitu dnu. U Jadranu posvuda rasprostranjen i vrlo brojan.
Kokotović, Dušan, hrvatski slikar i grafičar (Lipovo Polje, Lika, 15. X. 1888 – Zagreb, 19. IX. 1953). Školovao se u Zagrebu, Firenci i Beču. Pretežno se bavio grafikom; po izboru tema i tehnici blizak Tomislavu Krizmanu. Izveo… Nastavi čitati →
kokpit (engl.) 1. Prostor s uređajima za upravljanje zrakoplovom i sjedalima za pilota i kopilota. 2. Udubina u palubi za kormilara i posadu jahte ili motornog čamca. 3. Prostor za vozača trkaćih automobila. 4. Unutrašnjost automobila.
koks (engl.), tamnosivo, čvrsto gorivo koje je ostatak suhe destilacije ugljena. Ima visoku energetsku vrijednost. Sastoji se ugl. od ugljika (više od 90%). U koksarama se proizvodi metalurški k. koji služi za taljenje željezne rude u visokoj peći. Počeo se… Nastavi čitati →
Kokša, Đuro, hrvatski crkveni povjesničar (Molve, 17. V. 1922 – Zagreb, 26. XI. 1998). Doktorirao (1951) iz crkvene povijesti na Gregoriani u Rimu. Rektor Hrvatskoga zavoda sv. Jeronima u Rimu (1959–78). Pomoćni zagrebački biskup od 1978. do smrti.… Nastavi čitati →
koktel (engl.) 1. Alkoholna ili bezalkoholna mješavina različitih napitaka s mogućim dodacima voća, sladoleda i sl. Česti su nazivi takvih pića prema slavnim osobama, mjestima i sl. 2. Manja zabava, domjenak. 3. pren Mješavina čega.
Kokubunji, grad, dio metropolisa Tokyja, otok Honshu, Japan; 115 500 st. Naziv prema hramu Kokubunu iz VIII. st. oko kojega se razvilo naselje. U razdoblju Meiji važno naselje po proizvodnji svile. Nakon potresa 1923. razvija se u stamb. predgrađe metropolitanskog područja Tokyo–Yokohama.
kola, prijevozno sredstvo s pomoću stočne vuče, ali i na mehan. pogon (automobil, tramvaj, željeznica i dr.). Najčešće ima dvije osovine i četiri kotača, katkad i dva (bojna, trkaća k., šport. dvokolica). Vuku ih najčešće konji i ovisno o… Nastavi čitati →
kola (Cola vera, Cola acuminata), drvolike biljke koje se uzgajaju u vlažnim trop. predjelima Juž. Amerike i Azije. Plodovi k. sadrže sjemenke (kola-orah) čiji je sastav bogat kofeinom, teobrominom, šećerom, bjelančevinama, taninom i dr. te se rabe u prehr.… Nastavi čitati →
Kola, poluotok u Murmanskoj oblasti, na S Rusije. Površine o. 100 000 km2, razdvaja Bijelo i Barentsovo more. Geološki je produžetak Baltičkog štita građenog od pretkambrijskih granita i gnajsa. Dva lakolita predstavljaju najviša područja: Hibinsko (1191… Nastavi čitati →
Kola, j pritok r. Tuloma na Z Murmanske oblasti.
Kola (rus. Kolskiy Zaliv), zaljev na obali Barentsova mora na SZ Murmanske oblasti. Dug 35 km. Uz zaljev se smjestio grad Murmansk.
