kopulativan (lat.), spojni, sastavni.
kopulativna rečenica, rečenica s kopulom ili sponom, tj. s glagolskom riječju koja povezuje subjekt s imenskim predikatom, npr. Tahi je krvnik., Tahi je nijema zvijer., Nikola je Nikola. Spona je obično koji glagol postojanja ili koji drugi… Nastavi čitati →
kor (grč.) 1. U ant. Grčkoj prostor oko oltara na kojemu su se izvodili obredni plesovi i pjesme; također pjesma u slavu božanstva i zbor (muški, ženski, dječački) koji je izvodi. 2. U starogrč. tragediji, skupina od 12–15 članova (koreuta)… Nastavi čitati →
kora, osnovni dio stabljike i korijena drvenastih biljaka (stablašica) i trajnica koji se od drva nastavlja prema van (lat. cortex). Biljku štiti od povreda i gubitka vode. Kore nekih drveća služe u gospodarstvu (npr. k. hrasta plutnjaka, trijeslovine… Nastavi čitati →
Kora (grčki Kóre), drugo ime grčke božice Perzefone, u misterijama slavljene s Demetrom jer se prava imena nisu smjela izgovarati. Prikazivana je kao uspravni ženski lik u dugoj, uskoj, stiliziranoj, nabranoj haljini postavljan u hramovima kao zavjetni dar.… Nastavi čitati →
kora, Zemljina, vanj. površinski sloj Zemlje, ali i drugih terestričkih planeta, dio Zemljine litosfere koju k. gradi zajedno s gornjim dijelovima plašta. Sastavljena od krutih, manje gustih i hladnijih materijala drugačijeg kem. i mineralnog sastava u odnosu na materijale… Nastavi čitati →
Korab, planina u z Makedoniji, na granici s Albanijom. Najviši vrh Golemi Korab (2764 m) te još nekoliko vrhova iznad 2500 m. Na planini postoje tragovi pleistocenske glacijacije.
korab, u brodogradnji, stari naziv za trup broda. K. (ili korablja) je općeslav. naziv za brod, a u Hrvatskoj, Makedoniji i Bugarskoj naziv za manje riječne i jezerske brodove i čamce bez palube.
koraba (njem.) (Brassica napus), kultivirana i podivljala vrsta iz por. vrzina (Brassicaceae) koja se uzgaja (B. n. var. napobrassica) kao dvogodišnja zeljasta povrtnica i služi kao povrće ili krmivo (odebljali žuti ili bijeli korijen te lišće).
korabica (Brassica oleracea var. gongylodes), dvogodišnje povrće iz por. krstašica (Brassicaceae), podrijetlom iz zemalja Sredozemlja. Za jelo se rabi loptasto odebljala nadzemna stabljika svijetlozelene ili ljubičaste kore te mlado lišće.
koračnica (marš), skladba oštro naglašenog ritma u parnim mjerama (4/4, 2/2, rjeđe 6/8 ili 12/8), osnovana na 8-taktnoj ili 16-taktnoj periodi, obično građena po dvodijelnoj shemi (:8a + 8a: – :8a +8a:), od XIX. st. s posebnim kontrastnim, mirnijim,… Nastavi čitati →
Korać, Radivoje, srpski košarkaš (Sombor, 5. XI. 1938 – Kamenica, kraj Sarajeva, 2. VI. 1969). Ponajbolji europski košarkaš u 1960-ima, član OKK Beograd, Standard (Liège) i Petrarca (Padova). Kao član državne reprezentacije osvajao srebrene medalje na europskim prvenstvima (1961,… Nastavi čitati →
Korać, Vitomir, hrvatski političar (Šid, 14. IV. 1877 – Iriški Venac, 8. IX. 1941). Godine 1895. pristupa socijalističkom pokretu; od 1896. stalno je biran u Glavni odbor Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije; od 1901. jedan od njezinih… Nastavi čitati →
Korade, Mijo, hrvatski povjesničar (Delkovec, 11. IX. 1947). Diplomirao filozofiju (1972) i teologiju (1975) u Zagrebu; doktorirao u Rimu (1988). Profesor na Filozofsko-teološkom institutu družbe Isusove u Zagrebu; pročelnik Hrvatskoga povijesnog instituta u Beču (1990–92). Autor ili koautor… Nastavi čitati →
Korais (Coray), Adamantios, grč. filolog (Smirna, 27. IV. 1748 – Pariz, 6. IV. 1833). Otac moderne grč. književnosti, čiji utjecaj na moderni grč. jezik uspoređuju s Danteovim na talijanski odn. Lutherovim na njem. jezik. Studirao medicinu u… Nastavi čitati →
Korajac, Vilim, hrvatski književnik (Kaptol, kraj Požege, 27. V. 1839 – Zemun, 19. IX. 1899). Zaređen za svećenika 1862. Istaknuo se humoristično-satiričnom prozom (Dvije čudne promenade; Šijaci; Auvergnanski senatori), a pisao je i didaktične… Nastavi čitati →
korak, stara mjerna jedinica duljine; 0,7 do 0,8 m. U Dubrovniku se rabio dubrovački k. (2,05 m).
Korak (grč. Kóraks), osnivač ant. retorike (Sirakuza, ←V. st.). Smatra se autorom prvoga poznatoga retorskog priručnika Govorničko umijeće (neki ga pripisuju njegovu učeniku Tisiji), u kojem se retorika definira kao tehnika uvjeravanja argumentima temeljenima na vjerojatnosti. Priručnik donosi osnovnu kompoziciju sudbenoga govora.
korakoidna kost ili korakoid (grč. korax gavran), vranjača; kost prsnog pojasa, os. dobro razvijena u ptica. Rudiment u sisavaca, srasla s lopaticom kao njezin korakoidni nastavak.
koral (španj.) 1. Dvorište između kuća; u Španjolskoj služio kao prostor za predstave (XVI. i XVII. st.). 2. Ograđeni prostor za držanje stoke, obor. 3. Prostor uz arene za držanje bikova do poč. borbe.
