koronarni (lat.), vjenačni, koji se odnosi na arterije što opskrbljuju srce krvlju, pa onda i općenito na bolesti srca i sve što je s tim u vezi (npr. koronarna insuficijencija, koronarna jedinica).
koronarografija (grč.), radiološka metoda prikaza koronarnih arterija, kojom se prikazuje koronarno stablo sa svim ograncima te suženja, začepljenja ili anomalije koronarnih arterija. Izvodi se ubrizgavanjem kontrastnog sredstva posebnim kateterom, koji se uvodi do ušća koronarnih arterija. Takvim se kateterom može… Nastavi čitati →
Koroneja (grč. Koróneia), grad u ant. grč. pokrajini Beociji s hramom Atene Itone, svetištem svih Beoćana. Kraj K. su se zbile dvije bitke (←447. I ←394). U prvoj su se Beoćani oslobodili atenskoga vrhovništva, a nakon druge potpali… Nastavi čitati →
Koronida (grč. Korônís), u grč. mitologiji, kći lapitskoga kralja Flegija iz Tesalije, ljubavnica Apolonova s kojim je začela Asklepija. Kad se zaljubila u smrtnika Ishiju, Apolon ih ustrijeli, a iz njezina tijela izvadi živog Asklepija. Gavran je dojavio Apolonu… Nastavi čitati →
Koror (stari naziv Corrora), otok u zap. Tihom oceanu, 8 km2, vis. do 140 m. Na otoku se nalazi istoimeno upravno središte Republike Palau, 13 300 st. Djelomično vulkanskog podrijetla, djelomično građen od koralja i vapnenca. Prije II.… Nastavi čitati →
Körös (rum. Criş), r. u Rumunjskoj i Mađarskoj, pritok Tise, duga 455 km. Porječje 27 500 km2. Izvire u gorju Bihor u Rumunjskoj, a u Tisu utječe u blizini Csongráda u Mađarskoj.
Korošec, Anton, slovenski političar (Biserjane pri Svetem Jurju ob Ščavnici, Slovenija, 12. V. 1872 – Beograd, 14. XII. 1940). Svećenik. Istaknuti političar u Slovenskoj ljudskoj stranci (SLS), 1917. predsjednik Jugoslavenskoga kluba u bečkom parlamentu, 1918. predsjednik Narodnoga… Nastavi čitati →
Korošec, Josip, slovenski arheolog (Ljubljana, 13. IX. 1909 – Ljubljana, 11. III. 1966). Završio studij klasične filologije u Beogradu 1936. i specijalizaciju u Pragu. Od 1939. kustos Zemaljskoga muzeja u Sarajevu, 1945–47. kustos Gradskoga muzeja u… Nastavi čitati →
korota (tal.), žalost za pokojnikom. Traje kraće ili dulje vrijeme, ovisno o krvnoj srodnosti s pokojnikom, običajima u određenoj sredini i sl. Osobe u koroti odijevaju se, ponašaju i djeluju drukčije od ostalih (npr. puštaju kosu, sele se iz zajednice… Nastavi čitati →
korovi (mađ.), biljke koje rastu na obrađenim površinama natječući se s usjevima za hranu, svjetlost i vlagu. Uklanjaju se obradom tla i herbicidima. Najčešći k.: pirika, slak, divlji sirak, maslačak, štir, loboda, ambrozija (limundžik) i dr.
Korovin, Konstantin Aleksejevič, rus. slikar (Moskva, 23. XI. 1861 – Pariz, 11. IX. 1939). Na njegov lik. razvoj presudno je utjecao impresionizam. Predavao na umj. školama u Moskvi. Slikao dekorativne freske, stilizirane krajolike, mrtve prirode i portrete… Nastavi čitati →
korozija (lat.) 1. Nagrizanje površina čvrstih tvari (kovina, građ. materijala i dr.) (elektro)kem. djelovanjem vode, atmosfere i kemikalija. Najčešći je oblik k. hrđanje željeza. Sprječava se prevlačenjem tankog sloja otpornije kovine, metalnih oksida, boja, emajla i dr. 2. geol Proces… Nastavi čitati →
korporacija (engl. iz lat.), najrazvijeniji oblik kapitalist. poduzeća. Jedan od prav. oblika trg. društava. Ima brojne prednosti u odnosu na druge prav. oblike trg. društava jer je uspjela otkloniti sve slabosti ortačkih društava, osobito one koje se odnose na rizik.… Nastavi čitati →
korporativizam (engl.), koncepcija polit. i gosp. ustrojstva i sustav vladanja društvom gdje dominantni položaj imaju gosp. i soc. djelatnosti organizirane kao velike korporacije. Gospodarsku moć i regulaciju društv. procesa država osigurava preko korporacija koje same ulaze u strukturu drž. vlasti,… Nastavi čitati →
korpulentan (lat.), koji ima jako, krupno tijelo; pretio, debeo.
korpus (lat.) 1. Jedan od bitnih elemenata za pojam državine u rim. pravu. Označava da se neka osoba nalazi u takvu fiz. i prostornom odnosu prema nekoj stvari da je ova u njegovoj faktičnoj vlasti. Često u nazivu zbirki zakona… Nastavi čitati →
korpuskula (lat.), djelić, sićušna čestica, os. u fizici elementarnih čestica, od koje je izrađena tvar (npr. elektron, kvark i dr.).
korpuskularna teorija, Newtonova teorija prema kojoj se svjetlost sastoji od roja sitnih čestica koje se gibaju nekom brzinom.
Korsakov, Sergej Sergejevič, ruski neuropsihijatar (Gus’-Hrustalni, kraj Vladimira, 3. II. 1854 – Moskva, 14. V. 1900). Opisao posebnu vrstu psihoze izazvane alkoholizmom, praćenu upalom živaca te karakterističnim gubitkom pamćenja i pojavom konfabulacija (Korsakovljeva psihoza). Najvažnije djelo: Tečaj psihijatrije.
Korsch, Karl, njem. pravnik i filozof (Tostedt, 15. VIII. 1886 – Belmont, 21. X. 1961). Od mladosti angažiran u lijevim strankama i pokretima, od 1920. član Njem. komunist. partije. Od 1923. prof. prava u Jeni, nakratko ministar pravde u… Nastavi čitati →
