kožura (priraslica), tvorba građena od čvrsta gusta vezivnog tkiva u obliku debele membrane koja nastaje zbog kronične upale seroznih ovojnica (poplućnice, osrčja ili potrbušnice).
kožuškar, lepršavi (Cynocephalus volans), sisavac, tobolčar iz reda kožuškara (Dermoptera). Vrat, noge i rep spojeni su kožnom opnom, letnicom, koja mu služi kao padobran tako da letećim skokom prevali i do 70 m; živi na Filipinima.
kp, znak stare mjerne jedinice → kilopond.
KPJ (Komunist. partija Jugoslavije) → Savez komunista Jugoslavije
Kr, znak za kem. element → kripton.
Kra, prevlaka, najuži dio Malajskog poluotoka, jugozap. Tajland, jugoist. Azija. Široka 64 km. Smještena na estuariju r. Pakchan; na samom ušću nalazi se luka Ranong. Najviša točka 76 m. Preko prevlake vodi cesta iz Chumphona za Kra Buri i… Nastavi čitati →
kraal (afrikaans iz port.) 1. Naselje sastavljeno od koliba kružno poredanih oko sred. prostora u kojem se noću čuva stoka; raširen u nekih naroda juž. Afrike, osobito jugoist. Bantua. 2. Na Ceylonu naziv za ograđen prostor u kojem se drže slonovi.
Krabbé, Jeroen, nizozemski i američki filmski glumac i redatelj (Amsterdam, 5. XII. 1944). Visok, snažan i markantan, afirmirao se filmovima P. Verhoevena Vojnik Oranjea (1979), Seks na motoru (1980) i Četvrti čovjek (1984). Potom ostvaruje zapaženu holivudsku karijeru,… Nastavi čitati →
Krabi, grad i luka na JZ Tajlanda, upr. središte istoimene provincije, 64 km si od Phuketa; 29 300 st. Ribarstvo. U okolici plantaže kokosovih oraha. Nedaleko od grada pješčane plaže, botanički vrtovi i špilje; turizam.
Kracauer, Siegfried, njem.-amer. film. povjesničar, teoretičar i kritičar (Frankfurt, 8. II. 1889 – New York, 26. XI. 1966). Autor glasovite povijesti njem. filma Od Caligarija do Hitlera (1947) te vrlo utjecajne Prirode filma (1960; poznata i kao… Nastavi čitati →
krađa, kazneno djelo protiv imovine; sastoji se u oduzimanju tuđe pokretne stvari u namjeri da se njezinim prisvajanjem pribavi sebi ili nekome drugom protupravna imovinska korist. K. je dovršena aprehenzijom, tj. uzimanjem predmeta krađe u vlastitu detenciju,… Nastavi čitati →
Kraepelin, Emil, njem. psihijatar (Neu-Strelitz, 15. II. 1856 – München, 7. X. 1926). Dao važan doprinos klasifikaciji psih. bolesti. Razdvojio shizofreniju od manično-depresivne psihoze. Opisao i paranoju, katatoniju te hebefreniju.
Krafft-Ebing, Richard von, njemački psihijatar (Mannheim, 14. VIII. 1840 – Graz, 22. XII. 1902). Završio medicinu u Heidelbergu, radio kao neurolog u Strasbourgu, specijalizirao se za psihijatriju u Grazu (ravnatelj tamošnje umobolnice, sveučilišni profeser) i Beču. Jedan… Nastavi čitati →
Krafft, Adam, njem. kipar (vjerojatno Nürnberg, o. 1460 – Schwabach, kraj Nürnberga, 1508/09). Jedna od najzanimljivijih ličnosti njem. kiparstva u završnoj fazi gotike. Sva djela ostvario u Nürnbergu. Pretežito u kamenu oblikovao brojne ekspresivne kipove i grupe kipova koje… Nastavi čitati →
Kraft, Victor, austr. filozof (Beč, 4. VIII. 1880 – Beč, 3. I. 1975). Prof. filozofije u Beču od 1926. Jedan od vodećih predstavnika Bečkog kruga. Bavio se os. teorijom spoznaje, etikom i učenjem o vrijednostima. Prema njemu… Nastavi čitati →
Kraftwerk, njem. rock grupa koju su 1969. osnovali Ralf Hutter (1946) i Florian Schneider-Esleben (1947). Utemeljitelji elektron. zvuka unutar svj. rock scene. Svj. slavu postižu albumom Autobahn (1974), a kreativni vrhunac dostižu albumom Trans Europe Express (1977). U 1980-ima… Nastavi čitati →
Krag, Jens Otto, dan. ekonomist i političar (Randers, 13. IX. 1914 – Skiveren, 22. VI. 1978). Magistar politologije. Socijaldemokrat; zastupnik u parlamentu od 1947. Ministar vanj. poslova 1958–62. Predsj. vlade 1962–68. i 1971–72. Predsj. Socijaldemokr. stranke 1962–72.… Nastavi čitati →
Kragerø, grad i luka u provinciji Telemark, juž. Norveška; 5300 st. Turizam; marina. Pred obalom oko 500 otoka i hridi. Brodogradilište. Rodno mjesto slavnoga slikara Edvarda Muncha.
Kraglski Dalmatin, upravno-polit. tjednik, prve novine na hrv. jeziku; izlazio u Zadru 1806–10, dvojezično (na hrv. i tal. jeziku). Glasilo franc. uprave za Dalmaciju. Prvi ured. B. Benincasa, a tiskan je u tiskari A. L. Battare.
