kraljevstvo 1. Kraljevina, država na čijem su čelu kralj ili kraljica (monarh; → monarhija). U pravilu k. nastaje kao samostalna država, ali može označavati i samo pov. oblik nekog područja koji je uključen u neku širu drž. zajednicu, npr.… Nastavi čitati →
kralježnica (hrptenjača, kičma, lat. columna vertebralis), pokretan koštani stup u kralježnjaka, sastavljen od međusobno, zglobovima i ligamentima, spojenih kralježaka (pršljenova). U životinja većinom položena, s repnim nastavkom. U čovjeka uspravna, sastoji se od 33/34 kralješka koji postaju… Nastavi čitati →
kralježnična (hrptena, leđna, kičmena) moždina, dio sred. živčanog sustava koji se nalazi u gornje dvije trećine kralježničnoga kanala (od velikoga zatiljnog otvora lubanje do drugoga slabinskoga kralješka, gdje se nastavlja u završni tračak). Obavijena je moždanim ovojnicama, a građena… Nastavi čitati →
kralježnjaci (Vertebrata) ili lubanjci (Craniata), potkoljeno svitkovaca (Chordata), kojima je gl. os kostura hrskavična ili koštana kralježnica. Rašireni su po cijeloj Zemlji: u vodi, na kopnu i u zraku, a dijele se u dva nadrazreda: beščeljusti ili Agnatha (razred: kružnouste)… Nastavi čitati →
kraljica noći (cereus, Cereus grandiflorus), vrsta dvosupnica iz por. kaktusa (Cactaceae), podrijetlom iz Meksika; osušene stabljike mnogih vrsta roda Cereus, natopljene uljem, upotrebljavaju se u postojbini i nekim južnoamer. priobalnim zemljama za luči ili baklje.
kraljice ili ljelje, ophod o blagdanu Duhova skupine djevojaka u svečanim nošnjama s iskićenim muškim šeširima na glavi i sabljama (pravima ili drvenima) u ruci, na čelu s “kraljem” i uz pratnju druge skupine djevojaka, koje pjesmom prate k.… Nastavi čitati →
kraljić, vatroglavi (Regulus ignicapillus), ptica pjevica iz reda vrapčarki, por. grmuša (Sylvidae); živi u zap., sr. i juž. Europi, u crnogoričnim i miješanim šumama, u parkovima; skitalica, veličine do 9 cm.
Kramators’k, grad na r. Kazjonj Torets, o. 80 km s od Donec’ka i 40 km z od Artemovska, ist. Ukrajina; 172 100 st. (aglomeracija 400 300 st.). Smješten u Donjeckoj oblasti, u Donjeckom ugljenom bazenu. Jedan od najvećih industr.… Nastavi čitati →
Kramer, Pieter Lodewijk (Piet), niz. arhitekt (Amsterdam, 1. VII. 1881 – Amsterdam, 4. II. 1961). Značajan pripadnik amsterdamske arhit. škole. U projektima upotrebljava opeku, tradic. građev. materijal, a poslije i goleme staklene površine (robna kuća Bijenkorf u Den… Nastavi čitati →
Kramer, Stanley, amer. film. producent i redatelj (New York, 23. IX. 1913 – Woodland Hills, California, 19. II. 2001). Izrazito društv.-kritički orijentiran sineast. U svojim se filmovima, i kao producent i kao redatelj, bavio aktualnim društv. problemima… Nastavi čitati →
Kramer, Theodor, austrijski pjesnik (Niederhollabrunn, 1. I. 1897 – Beč, 3. IV. 1958). Suprotstavljao se nacizmu, zbog čega je emigrirao u Veliku Britaniju 1939. Pisao stihove uglavnom posvećene životu velegradskoga radništva, kao i pjesme u kojima je… Nastavi čitati →
Kramers, Hendrik Anthony, niz. fizičar (Rotterdam, 17. XII. 1894 – Oegstgeest, 24. IV. 1952). Blizak suradnik Nielsa Bohra, prof. u Utrechtu (1926–34) i Leidenu (1934–52), predsj. Međunar. unije za čistu i primijenjenu fiziku (1946–50). Proučavao teoriju zračenja… Nastavi čitati →
Kramskoj, Ivan Nikolajevič, rus. slikar (Ostrogožsk, 8. VI. 1837 – Sankt Peterburg, 6. IV. 1887). U poč. slikao akademskim načinom bibl., mitol. i pov. kompozicije, potom isključivo uspjele realistične portrete istaknutih rus. ličnosti (L. N. Tolstoj).
kraniologija (grč.), proučavanje oblika i veličine ljudskih i majmunskih lubanja.
Krantor (grč. Krántor), grč. filozof (←IV st.). Rodom iz Sola, pripadnik starije Akademije. U spisu O tuzi iznosi mišljenje da se afekti trebaju svladavati pravom mjerom; utemeljitelj tzv. filozofije utjehe. Prvi komentirao Platonov dijalog Timej.
Kranj, grad i upr. središte Gorenjske, 23 km sz od Ljubljane, Slovenija; 35 100 st. (4. po veličini). Smjestio se na ist. padinama Julijskih Alpa, u dolini r. Save. Leži na strmini iznad sutoka r. Save i Kokre. Najveće… Nastavi čitati →
Kranjc, Mihajlo, hrvatski arhitekt (Zagreb, 29. IX. 1934). Završio Arhitektonski fakultet u Zagrebu 1959. Kao autor i koautor projektirao višenamjenske društvene i stambene objeke, hotele, naselja i dr. koje vezuje uz regionalnu graditeljsku tradiciju (stambeno-poslovni toranj u Ogulinu).
Kranjčević, Silvije Strahimir, hrvatski pjesnik (Senj, 17. II. 1865 – Sarajevo, 29. X. 1908). Osnovnu i srednju školu pohađao u Senju, dva mjeseca proveo u senjskom sjemeništu, 1883. u Rimu upisao teologiju na Collegium Germanico-Hungaricumu, koji napušta… Nastavi čitati →
Kranjčević, Vladimir, hrvatski pijanist i dirigent (Zagreb, 21. XI. 1936 – Odra, 9. II. 2020). Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao klavir, dirigiranje usavršavao kod Igora Markeviča. Srednjoškolski profesor, direktor glazbene škole „Vatroslav Lisinski”, profesor Muzičke akademije u Zagrebu… Nastavi čitati →
Kranjec, Miško, slovenski književnik (Velika Polana, 15. IX. 1908 – Ljubljana, 8. VI. 1983). Za II. svjetskog rata u partizanima, nakon rata obnašao važne kulturne i političke funkcije. Autor mnogobrojnih romana i novela u kojima uglavnom realistički… Nastavi čitati →
