Lefebvre, Georges, francuski povjesničar (Lille, 7. VIII. 1874 – Boulogne-Billancourt, 28. VIII. 1959). Sveučilišni profesor na Sorboni (1935–45). Proučavao gospodarske i socijalne uzroke Francuske revolucije, poglavito ulogu seljaštva i agrarno pitanje. Važnija djela: Seljaci sa sjevera za… Nastavi čitati →
Lefebvre, Henri, francuski filozof i sociolog (Hagetmau, 16. VI. 1901 – Navarrenx, 29. VI. 1991). Sveučilišni profesor sociologije u Strasbourgu i od 1967. u Parizu (Nanterre). Član Komunističke partije Francuske od 1928, razilazi se s… Nastavi čitati →
Lefebvre, Marcel, francuski prelat (Tourcoing, 29. XI. 1905 – Martigny, Švicarska, 25. III. 1991). Zaređen 1929, ulazi u misijski red Kongregaciju Duha Svetoga i djeluje u Africi. Prvi nadbiskup Dakara u Senegalu; od 1962. u… Nastavi čitati →
Lefevre, Théodore, belg. političar (Gent, 17. I. 1914 – Woluwé-Saint-Lambert, 18. IX. 1973). Sudionik pokreta otpora za njem. okupacije, uređivao ilegalne flamanske novine Vrij. Suosnivač Kršć.-soc. stranke 1945. Zastupnik u parlamentu od 1946. Predsj.… Nastavi čitati →
Leffler, Anne Charlotte, šved. književnica (Stockholm, 1. X. 1849 – Napulj, 21. X. 1892). Prikazivala život gornjih slojeva šved. građ. društva i zalagala se za emancipaciju žena. Djela: zbirka pripovijedaka Iz života, drame i… Nastavi čitati →
Lefkoşa, tur. naziv za Nikoziju.
Lefuel, Hector-Martin, francuski arhitekt (Versailles, 14. XI. 1810 – Pariz, 31. XII. 1880). Radio na pregradnji dvoraca Meudon i Fontainebleau; od 1854. glavni arhitekt Louvrea (sjeverni i južni trakt). Projektirao nekoliko palača u Parizu.
Lega, Silvestro, talijanski slikar (Modigliana, 8. XII. 1826 – Firenca, 21. XI. 1895). Pohađao Akademiju u Firenci. Član umjetničke grupe → Macchiaioli. Prozračnim bojama na tragu impresionističkoga slikarstva slikao krajolike, žanr-scene i portrete (Sjenica).
legalan (lat.), u skladu sa zakonima, zakonit.
legalizacija (lat.), ozakonjenje, postupak kojim se što stavlja u zakonske okvire.
legalizam (prema lat.), pridržavanje zakona; shvaćanje po kojem zakone treba poštovati i provoditi nezavisno od slaganja s pojedinim njihovim odredbama. U tom smislu drži se da promjene prav. ili društv. odnosa mogu nastati samo na temelju izmjena zakona koji ih… Nastavi čitati →
legastenija (lat.) → disleksija
legat (lat. legatus) 1. U ant. Rimu, općenito izaslanik, os. onaj kojega šalje rim. senat. Također, zamjenik vrhovnoga voj. zapovjednika; u doba carstva upravitelj carskih provincija ili zapovjednik legije. 2. U Kat. crkvi, legatus papae je papin izaslanik koji… Nastavi čitati →
Legat, Nikolaj Gustavovič, ruski plesač, koreograf i baletni pedagog (Moskva, 30. XII. 1869 – London, 24. I. 1937). Sin istaknutih baletnih umjetnika Gustava Legata i Marije Semenovne Granken. Debitirao u Marijanskom kazalištu u Sankt Peterburgu,… Nastavi čitati →
legato, ligato (tal.), oznaka za povezano izvođenje tonova u slijedu, bez prekidanja. Označuje se lukom iznad skupine nota koje valja tako izvesti. Pojačani legato – legatissimo – primjenjuje se u os. pjevnim frazama, u kantileni.
Legazpi (Legaspi), grad, luka i upravno središte provincije Albay, jugoist. dio otoka Luzon, Filipini; 142 871 st. Smjestio se u podnožju aktivnog vulkana Mt. Mayon (erupcija 1815. usmrtila je više od 1000 ljudi i sravnila sa zemljom obližnji grad… Nastavi čitati →
lege artis (lat.), po pravilu umijeća, u skladu s propisima, zakonima i sl.
legenda (prema lat.) 1. knjiž Pripovijest u prozi ili stihu u kojoj su povijesno-bibliografski podaci isprepleteni s fantastičnim događajima; priča o neobičnom događaju. 2. Predaja o životu neke osobe ili o nekom događaju, najčešće izmišljena ili obogaćena maštom. 3. Tekst… Nastavi čitati →
Legenda aurea (lat. Zlatna legenda), također Legenda sanctorum, najpoznatija hagiografska zbirka sr. vijeka, napisao ju je nadbiskup Genove Jakov Varaginski (o. 1230–98). Jedno od najpopularnijih srednjovj. štiva; mnogobrojni prijevodi i prerade nadahnuli su i knjiž. djela.
