procesualna umjetnost, smjer u modernoj umjetnosti koji se razvio iz dadaističkih i neodadaističkih kaz. akcija.
procjena, utvrđivanje vrijednosti, veličine troška ili štete nekog ili više dobara stručnom ocjenom. Osobu koja posjeduje stručno znanje i iskustvo nazivamo procjeniteljem. Metode p. razlikuju se po stupnju složenosti, a gl. je kriterij da se oslanjaju na pravila struke.… Nastavi čitati →
procjepak (Scilla), biljni rod iz por. ljiljana (Liliaceae) koji je u Hrvatskoj zastupljen sa 6 vrsta. Niska trajnica s lukovicom i prizemnim listovima. Cvat je grozdast, cvjetovi modri, ljubičasti ili ružičasti. Livadni p. (S. pratensis) endem je Dinarida.
Procol Harum, engl. rock grupa oformljena 1967. u Southendu, predvođena kantautorom i klavijaturistom Garyjem Brookerom (Southend, Essex, 29. V. 1945). Izuzetni uspjeh nastupnog singla A Whiter Shade of Pale (1967), koji se u Vel. Britaniji prodao u… Nastavi čitati →
prodaja, čin prijenosa vlasništva neke vrijednosti od proizvođača ili davatelja usluge preko trgovine (posrednika, ili bez njega) do krajnjeg potrošača. Svrha je prodaje podmirivanje tržišnih potreba za proizvodima i uslugama uz ostvarivanje profita prenošenjem robe i usluga iz faze… Nastavi čitati →
prodekan (lat.), zamjenik ili pomoćnik dekana.
Prodi, Romano, talijanski ekonomist i političar (Scandiano, 9. VIII. 1939). Doktorirao ekonomiju na Katoličkom sveučilištu u Milanu 1961, specijalizirao na Londonskoj školi za ekonomiju. Sveučilišni profesor u Bologni, Trentu i na Harvardu. Ministar industrije 1978–79, predsjednik Instituta… Nastavi čitati →
Prodik s Keja (grč. Pródikos), grč. filozof i retor (?, oko ←470/460 – ?, poslije ←399). Živio na otoku Keju, Sokratov suvremenik i vjerojatno Protagorin učenik. Sofist, poput većine tadašnjih mislilaca zanimao se za granična područja filozofije i retorike.… Nastavi čitati →
prodrom (grč.), simptom koji prethodi početku neke bolesti. Često je neodređeni znak na temelju kojega se još ne može postaviti dijagnoza bolesti (neodređeno opće loše stanje, zamaranje, mučnina, znojenje itd.).
produkcija (lat.) 1. Čin proizvodnje. 2. Izvođenje predstave, koncerta i sl. (film., kaz., glazb. p.); producent, osoba koja organizira ili financira proizvodnju.
produkt (lat.) 1. → proizvod. 2. → umnožak. 3. Rezultat (proizvod, posljedica) čega.
produktivnost → proizvodnost
profan (lat.) 1. Koji ne pripada Crkvi; svjetovni. Supr. sakralan. 2. Običan, prost, vulgaran.
profanacija (lat.) 1. Oskvrnuće, srozavanje, obeščašćenje. 2. Vulgarizacija.
profesija (lat.), u Kat. crkvi, kratak sažetak vjerskih istina, ispovijed vjere (professio fidei), vjeroispovijed; u redovništvu, javno polaganje triju redovničkih zavjeta: siromaštva, čistoće i poslušnosti.
profesija (lat.), ljudska djelatnost, u obliku stalnog zanimanja za koju je čovjek stekao određenu spremu i zvanje.
profesionalizam, bavljenje čime kao stalnim zanimanjem, npr. djelatnost športaša koji prima plaću i nagrade za sudjelovanje na treninzima, natjecanjima, za postignute uspjehe i za reklamiranje različitih proizvoda. Supr. amaterizam. Profesionalci su namještenici šport. društava i klubova s određenim pismenim… Nastavi čitati →
profesionalna orijentacija, savjetovanje pri izboru zvanja; organizirana stručna i društvena služba kojoj je cilj pružiti pomoć pojedincu (bilo tijekom obrazovanja ili kad je već u radnom odnosu) pri izboru zanimanja i pravca daljnjega razvoja, te prilagođavanja i napredovanja u… Nastavi čitati →
profesionalne bolesti, bolesti zvanja, akutna ili kronična oštećenja organizma povezana s redovitim zanimanjem bolesnika unutar određene skupine zaposlenika (npr. azbestoza kod radnika koji rade s azbestom, silikoza u rudara i dr.). Mnoge profesionalne bolesti mogu izazvati nesposobnost za rad.… Nastavi čitati →
profesor (lat.) 1. U ant. Rimu, naziv za učitelja retorike i gramatike. U upotrebi je i u sr. vijeku, premda su se tada sveuč. profesori češće nazivali doktorima i magistrima. 2. U većini zemalja naziv samo za sveuč. predavača (prema… Nastavi čitati →
