progresivni jazz, koncertantni stil u jazzu nastao početkom 1940-ih iz jazza za big bandove pod utjecajem be-bopa i afrokubanskoga jazza. Značajke su mu čvrsta povezanost s koncertnom suvremenom glazbom, efektne orkestracije s proširivanjem standardnoga jazzovskog instrumentarija. Tim se nazivom… Nastavi čitati →
Progress (rus.), rus. modularna svemirska letjelica bez posade za prijevoz tereta. Izvedena iz letjelice Soyuz, a služi za opskrbu međunar. svemirske postaje, prije toga za opskrbu svemirske postaje Mir. Ovisno o podtipu letjelice, može ponijeti oko 2300 kg tereta.
Prohaska, Dragutin, književni povjesničar (Osijek, 7. V. 1881 – Prag, 16. IX. 1964). Studirao u Beču, gimnazijski profesor u Zagrebu, lektor i docent u Pragu. Pisao povijesne rasprave, preglede, prikaze i kritike o hrvatskoj književnosti… Nastavi čitati →
Prohaska, Miljenko, hrvatski skladatelj, dirigent i aranžer (Zagreb, 17. IX. 1925 – Zagreb, 29. V. 2014). Diplomirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Jedan od utemeljitelja (1947) Plesnog orkestra Radio Zagreba (Big Band HRT-a) i njegov dugogodišnji vođa i dirigent… Nastavi čitati →
prohibicija (lat.), zabrana ili ograničenje koje se uvodi u određene gosp. djelatnosti. Provodi se iz više razloga: radi zaštite domaće proizvodnje, zdravstv. razloga i sl. P. se zabranjuje proizvodnja, prodaja, uvoz, izvoz ili kombinacija zabrana određenog proizvoda. P. često dovodi… Nastavi čitati →
Prohiron (grč. Proheiros nomos Priručni zakon), prav. priručnik za suce, sastavljen i objavljen između 870. i 879. u Bizantu, za vladavine cara Vasilija I. i njegovih sinova Konstantina i Leona. Sadržavao je norme građ., kaznenog, procesnog i crkv. prava, izvedene… Nastavi čitati →
Prohorov, Aleksandr Mihajlovič, ruski fizičar (Atherton, 11. VII. 1916 – Moskva, 8. I. 2002). Rođen u Australiji u obitelji ruskih emigranata koja se vratila u domovinu 1923. Diplomirao fiziku u Lenjingradu 1939, doktorirao 1946. u Moskvi, gdje je radio… Nastavi čitati →
proizvod, produkt, rezultat ljudskog rada u području materijalnog, ali i duhovnog stvaralaštva, te zadovoljava određene potrebe.
proizvodnost, produktivnost, omjer količine outputa (finalni proizvodi) koji se napravi s određenom količinom inputa (faktori proizvodnje), odn. mjera koja pokazuje uspješnost (efikasnost) korištenja pojedinih faktora proizvodnje. Proizvodnost se povećava ako se povećava količina outputa s korištenjem iste količine… Nastavi čitati →
proizvodnja, djelovanje čovjeka nad prirodom i prir. resursima u svrhu odvajanja, mijenjanja te prilagođavanja ljudskim potrebama. Pretvaranje inputa u outpute, ili pretvaranje sirovina, energije djelovanjem ljudskog rada u proizvode i usluge koji zadovoljavaju određene ljudske potrebe i želje. Svojstvena… Nastavi čitati →
projekcija (lat. proiectio bacanje prema naprijed) 1. mat Geometrijski ravninski objekt (slika) skupa točaka u prostoru dobiven projiciranjem ili preslikavanjem s pomoću međusobno paralelnih zraka (paralelna p., ortogonalna p.) ili zraka koje konvergiraju u jednu točku (centralna p.). Primjer paralelne… Nastavi čitati →
projekt (lat.) 1. Razrađen plan (nacrt) izrade čega. 2. Nacrt dokumenta koji je još u pripremi. 3. Cjelovit i sveobuhvatan pothvat s jasno definiranim ciljem i obilježjima te s precizno određenim vremenskim rokom obavljanja. Zahtijeva zajedničke i koordinirane napore… Nastavi čitati →
projektil (lat. preko franc. i njem.), svako tijelo koje je nekom silom izbačeno u prostor. Najčešće se misli na elemente oružja, odn. voj. oruđa (strijela, koplje, metak, granata, raketa); balistički p. dalekometna raketa na vlastiti pogon.
projektivna geometrija, grana geometrije koja proučava svojstva objekata koji se pri projiciranju ne mijenjaju. Nastala je u XVII. st. u vezi s problemom perspektive, a u XIX. st. postala je samostalnom geometrijskom disciplinom.
projektor (lat.), optički uređaj koji povećava sliku nekog predmeta i projicira je na neku površinu. Rabi se u prikazu slika, grafika ili podataka u prezentacijama, demonstraciji računalnih programa, prikazivanju filmova itd. Gl. vrste: p. koji emitiraju svjetlo što prolazi kroz… Nastavi čitati →
prokain (novokain), derivat benzojeve kiseline s lokalnim anestetičkim svojstvima. Nekad u širokoj uporabi zbog djelovanja na krvne žile čime je uz anesteziju smanjivao i krvarenje, danas se rijetko primjenjuje jer postoje bolji i sigurniji anestetici.
prokarioti (grč.), organizmi bez jezgre i jezgrine membrane. U p. spadaju bakterije i modrozelene bakterije (nekad nazivane modrozelenim algama) koje su pretežito jednostanični organizmi, ali mogu imati i oblik filamenata, micelija ili kolonija.
proklamacija (lat.), proglas, objava kojom polit. vlast, vladari, polit. vođe, pojedine polit. skupine, stranke ili organizacije, najavljuju neki polit. program, neki važan događaj, odluku ili stav o nečemu što ima opće značenje. Karakterizira je poseban stil i jezik, po kojem… Nastavi čitati →
Prokletije, planinski masiv na granici Srbije, Crne Gore i Albanije, najviši dio Dinarskoga gorja (Jezerca, 2694 m u Albaniji; Đeravica, 2656 m u Srbiji, Bogićevica, 2358 m u Crnoj Gori). Tragovi pleistocenske glacijacije. Ledenjačka jezera (Plavsko i dr.). Niže… Nastavi čitati →
proklitika (također prislonjenica, prednaglasnica), nepromjenljiva riječ koja nema svojega naglaska, u rečenici stoji ispred naglašene riječi ili prve naglašene riječi sklopa i s time tvori jednu izgovornu cjelinu: u rečenici, ispred naglašene riječi. Proklitike su: svi jednosložni prijedlozi… Nastavi čitati →
