Lillo, George, engleski dramatičar (London, 3. II. 1691. ili 1693 – London, 4. IX. 1739). Po zvanju zlatar i draguljar. Od osam napisanih drama, najpoznatija je Londonski trgovac, ili povijest Georgea Barnwella, u kojoj… Nastavi čitati →
Lilongwe, gl. (od 1975) i najveći grad Malavija; 646 700 st. Smješten u sred. dijelu zemlje. Upr. i trg. središte; obrada duhana. Međunar. zračna luka, želj. veze prema I (jezero Njasa) i Z (Zambija). Planski građen od 1965.… Nastavi čitati →
lim, tanka ploča kovine, poluproizvod dobiven valjanjem rastegljivih kovina. Ovisno o materijalu, razlikuju se čelični, bakreni, cinčani, olovni, kositreni i drugi limovi.
Lim, rijeka, desni pritok Drine; duga 220 km, porječje 5940 km2. Izvire u podnožju Prokletija (granica Albanije i Crne Gore), teče kroz Crnu Goru, Srbiju i BiH do ušća u Drinu, o. 10 km uzvodno od Višegrada. Četiri hidroelektrane.
Lima, grad na S sav. države Ohio, SAD, na r. Ottawi; 39 900 st. Rafinerije; ind. strojeva, elektronike, vozila, kemikalija. Dio drž. sveučilišta: Ohio State University-Lima (1960). Osn. 1831. (ime prema gl. gradu Perua, izabrano izvlačenjem iz šešira).… Nastavi čitati →
Lima, gl. grad Perua i dep. Lima y Callao u sred. dijelu Perua, na r. Rímac, 15 km od njezina ušća u Tihi ocean (luka Callao); aglomeracija Lima–Callao 7 646 800 st. Upravno, prom. (cestovno, željezničko –… Nastavi čitati →
lima (Lima), rod školjkaša rasprostranjen po svim vodama. Najpoznatija je L. squamosa.
Lima y Callao, dep. u sred. dijelu Perua; 34 948 km2, 9 058 600 st. (najnaseljeniji dep. Perua). Proteže se od tihooceanske obale na Z do Cordillera Occidental (dio Anda) na I. Istoimeni gl.… Nastavi čitati →
liman (grč.), nisko obalno područje koje je pješčanim prudom oslonjeno na istaknute rtove i pretvoreno najčešće u uski ljevkasti zaljev. Klas. primjeri na obalama Crnoga i Azovskoga mora.
Liman von Sanders, Otto, njemački general i počasni turski maršal (Stolp, danas Slupsk, Poljska, 17. II. 1855 – München, 22. VIII. 1929). Prije I. svjetskog rata zapovjednik pješačke divizije. Od lipnja 1913. čelnik misije za… Nastavi čitati →
Limassol (grč. Lemesós, tur. Limasol), grad i luka u istoimenom distriktu (154 400 st.) Cipra, na juž. obali otoka, u zaljevu Akrotiri; 94 600 st. Gl. luka (izvoz vina, voća i povrća) i turist. središte Cipra.… Nastavi čitati →
Limay, r. u jugozap. Argentini; duga 400 km. Istječe iz jezera Nahuel Huapí u Andama (blizu čil. granice) i kod grada Neuquéna spaja se s r. Neuquén i tvori Río Negro. U donjem toku koristi se za natapanje poljoprivr. površina.
limb (lat.), prividan rub svemirskog tijela. Također, kružni metalni dio mjernog instrumenta za očitavanje kutova.
limb (lat.), u tradic. kat. terminologiji, mjesto u zagrobnom životu u kojem se nalaze duše onih koje su bez svoje krivnje isključene iz raja. L. je boravište pravednika prije dolaska Kristova, umrle nekrštene djece, osoba lišenih razuma i dr. Učenje… Nastavi čitati →
limba (Terminalia superba), afara, drvo iz por. Combretaceae, visoko do 45 m, promjera debla do 1 m. Krošnja je tanjurasta, kora svijetlosiva, u starosti uzdužno izbrazdana duguljastim pravokutnim ljuskama. Raširena je u trop. zap. Africi. Drvo se rabi… Nastavi čitati →
Limbe, bivša Victoria, luka u provinciji Sud-Ouest, jugozap. Kamerun; u zaljevu Ambas, u podnožju Mt. Camerouna; 72 100 st. Druga luka po veličini u Kamerunu; izvozi proizvode iz poljoprivr. zaleđa (kava, kakao, palmino ulje, čaj, banane i kaučukovac).… Nastavi čitati →
limbički sustav (lat.), prstenasta struktura u sred. dijelu mozga sisavaca, dijelom se poklapa s rubnim režnjom (lobus limbus, odatle naziv). Obuhvaća hipotalamus, hipokampus, amigdale, paraolfaktorno područje i dr. Upravlja nesvjesnim i autonomnim funkcijama kao što su disanje, tjelesna… Nastavi čitati →
Limburg, flamanski minijaturisti s kraja XIV. i početka XV. st. Trojica braće: Paul, Jan i Herman. Zlatarski nauk učili u Parizu. Od 1405. u službi vojvode Jeana de Berryja, velikoga mecene i sakupljača umjetnina za kojega… Nastavi čitati →
Limburg (franc. Limbourg), provincija u sjeveroist. Belgiji; 2422 km2, 810 000 st. U sjev. dijelu područje Kempenlanda (brežuljkasto područje pjeskovitih tala, djelomično pošumljeno crnogoricom): poljodjelstvo (žitarice, krumpir, povrće), stočarstvo; rudnici ugljena; proizvodnja sira (limburger), kem. i staklarska… Nastavi čitati →
Limburg, provincija u jugoist. Nizozemskoj; 2170 km2, 1 144 000 st. Razgranata riječna mreža: Geul, Gulp, Roer, Maas (Meuse, dijelom granična rijeka). U juž., brežuljkastom području razvijena poljoprivreda (pšenica, raž, šećerna repa, voće; stočarstvo). Ind.… Nastavi čitati →
