Margilon (rus. Margilan), grad u vilajetu Fergani, ist. Uzbekistan, 30 km s od Fergane; 133 500 st. Najvažnije središte proizvodnje svile u Uzbekistanu. Naselje iz ←II. st. (na jednom kraku Puta svile). Tijekom sr. vijeka važno trgovište. Pao pod rus. vlast 1876.
margina (lat.), neispisan rub (prazan prostor, bjelina) na stranici nekoga teksta. U knjizi obično se vanj. rub (nasuprot hrptu) ostavlja najvećim, te se katkad ispunjava ilustracijama, ili se na njemu mogu upisivati bilješke – marginalije.
marginalije (lat.), primjedbe, zabilješke na margini, bijelom rubu oko teksta knjige ili rukopisa; m. su izuzetno vrijedne ako se radi o primjedbama poznatih osoba; M. Krleža je kao dugogodišnji ured. Leksikografskog zavoda napisao brojne m. na rubovima rukopisa svojih suradnika.
marginalna (granična) efikasnost investicija, interna stopa rentabilnosti odn. kamatnjak uz kojega bi sadašnja vrijednost dobiti od investicijskog projekta bila jednaka nuli. Potencijalno profitabilni su oni projekti kojima je granična vrijednost investicija veća od tržišnoga kamatnjaka, odn. godišnji profit od… Nastavi čitati →
marginalno pravilo, pravilo po kojem proizvodnja automatski reagira na svakodnevne promjene u potrošnji. M. p. u biti je tvrdnja sljedbenika socijalist. škole. Pravilo na teoretskoj bazi pretpostavlja da će se razina aktivnosti svake pojedine proizvodne jedinice izjednačiti s razinom… Nastavi čitati →
marginalnost (od lat.), rubni ili periferni položaj osobe ili društv. skupine s obzirom na neka individualna ili društv. obilježja tog pojedinca ili skupine, u odnosu na druge pojedince koji pripadaju središnjoj ili dominantnoj društv. skupini ili prosjeku. M. je oznaka… Nastavi čitati →
Mari, oblast u jugoist. Turkmenistanu; 86 800 km2, 1 536 600 st. Okosnicu čine r. Murgab (Morghâb), koja teče sredinom oblasti (S–J), i Karakumski kanal (I–Z); na njihovu križanju istoimeni gl. grad oblasti. Suha,… Nastavi čitati →
Mari (danas Tell Hariri u Siriji), jedan od vodećih mezopotamskih gradova u ←III. i na poč. ←II. tisućljeća. Smješten na Eufratu, na trg. putu iz Mezopotamije prema Sredozemlju i Anatoliji. Vrhunac polit., gosp. i kult. razvoja postiže u… Nastavi čitati →
Mari (Mary, do 1937. Merv), gl. grad istoimene oblasti na JI Turkmenistana, na križanju r. Murgab (Morghâb) i Karakumskoga kanala; 114 700 st. Želj. čvorište poljoprivr. kraja (pamuk) s manjom ind. Nedaleko od današnjega grada, na mjestu perz. naseobine… Nastavi čitati →
Mari ili Marijci (ruski: Maristi, stariji naziv Čeremisi), narod koji govori jezikom ugro-finske skupine, živi u republikama Marij El (oko 300 000) i Baškortostan (oko 100 000), srednji tok rijeke Volge, Rusija; oko 600 tisuća pripadnika. U VIII.… Nastavi čitati →
Marianao, grad i luka u provinciji Ciudad de la Habana (metropolitansko područje Havane), zap. Kuba, 15 km si od Havane (želj. i cestovne veze). Turist. i rezidencijalno središte. Farmaceutska, tekst., duhanska ind., pivovara. Gl. kub. voj. baza.
Marianne, naziv tajnoga franc. republikanskog društva koje je djelovalo poslije drž. udara Napoleona III. (1852–70). Poslije simbol slobode i franc. države; alegorijski predočavan u liku mlade žene koja nosi frigijsku kapicu s franc. trobojnicom.
Mariánské Lázně (njemački: Marienbad), grad u zapadnoj Češkoj, Karlovarský kraj; 13 337 stanovnika. Poznato lječilište i turističko središte. U okolici više od 100 mineralnih izvora (prvi koji se koristio, Marijin izvor, dao je ime lječilištu). Dugo u vlasništvu… Nastavi čitati →
mariaviti (polj. mariawity; lat. Mariae vitam imitantes sljedbenici Marijina života), nekatolička crkva u Poljskoj, nastala na temelju ženske udruge koju je 1888. osnovala Feliksa Kozłowska (1862–1922) i svećeničke zajednice (1893) Jana Kowalskog (1871–1942). Nakon što ih je Rim 1904.… Nastavi čitati →
Mariazell, grad u sav. zemlji Steiermark (Štajerska), I sred. Austrije, u dolini r. Salze, 75 km s od Graza; 9800 st. Najpoznatije hodočasničko mjesto u Austriji. Got. crkva iz XIV. st., barokizirana 1644–1704, s čudotvornim kipom Djevice Marije iz… Nastavi čitati →
Maribor, grad u sjev. Sloveniji, na r. Dravi, između Pohorja i Slovenskih Gorica, 15 km od granice s Austrijom; 110 668 st. Ind. (tvornica automobila, vagona, elektrometalna, tekst. i kem.), upr. i ekon. središte sjeveroist. Slovenije; u okolici… Nastavi čitati →
Marica (grč. Évros, tur. Meriç), r. u jugoist. Europi, duga 475 km; porječje 53 000 km2. Izvire u Bugarskoj na obroncima Rile, teče i i ji kroz Bugarsku (275 km), zatim tvori granicu Bugarske i Grčke… Nastavi čitati →
Maričić, Siniša, hrvatski kemičar i biofizičar (Skoplje, 28. IX. 1926). Doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Radio u Plivi, Institutu “Ruđer Bošković”; predstojnik i direktor Instituta za biologiju Sveučilišta u Zagrebu (1965–74), vodio Laboratorij za molekularnu biofiziku.… Nastavi čitati →
Maričić, Veljko, hrvatski kazališni glumac (Sisak, 23. III. 1907 – Rijeka, 30. X. 1973). Interpret opsežna repertoara, od mladih junaka i ljubavnika do karakternih likova u djelima M. Držića, W. Shakespearea i I. Vojnovića.
Marić, Luka, hrvatski petrolog i mineralog (Papići, kraj Sunje, 24. II. 1899 – Tisno, 17. VI. 1979). Diplomirao prirodopis i kemiju u Zagrebu 1922, usavršavao se u Francuskoj. Nastavnik na Tehničkom fakultetu u Zagrebu od… Nastavi čitati →
