strast, općenito jaka žudnja, neobuzdana želja, snažna navika ili ovisnost, usmjerena na predmete, osobe ili vrednote. U s. je angažirana cjelokupna čovjekova duševnost (voljna, misaona i emocionalna), kao pokretačka snaga njegova subjektivnog i pov. djelovanja. (Hegel: “Bez strasti nije… Nastavi čitati →
strateg (grč.), vojskovođa u ant. Grčkoj. Od kraja ←VI. st. u Ateni je svake godine birano po deset stratega; o. ←350. njihov je broj smanjen. U Biz. Carstvu s. je zapovijedao postrojbom i bio na čelu teme. Naslov stratega katkad… Nastavi čitati →
strategija (grč.), umijeće korištenja i unapređivanja sposobnosti djelovanja radi postizanja optimalno mogućih predvidivih ciljeva. Pojam se obično rabi u globalnom smislu (društv., ekon., polit. s. itd.). U vojništvu, teorija i praksa pripremanja i vođenja rata i uporabe sile radi ostvarivanja… Nastavi čitati →
Strategikon, djelo biz. voj. teorije nastalo potkraj VI. i poč. VII. st. Predstavlja teorijsku razradu defenzivne strategije Bizanta. Autorstvo se pripisuje caru Mauriciju.
strateško oružje, opći naziv za oružja koja mogu izvršavati zadaće strategijskog značaja. Dijeli se na strategijsko nuklearno oružje i strategijsko raketno oružje.
Stratford, grad u sav. državi Connecticut, SAD; 49 976 st. Leži na r. Housatonic, i od Bridgeporta. Osn. 1639. na mjestu indijanskog naselja Cupheag; nazvan prema engl. gradu Stratford-upon-Avonu 1643. Ind. zrakoplova, helikoptera, strojeva i alata. Ribarska luka. Ljetovalište.… Nastavi čitati →
Stratford-upon-Avon (također Stratfordtown, Stratford-on-Avondistrict), grad u grofoviji Warwickshire, Engleska; 22 187 st. Leži na r. Avon, o. 36 km j od Birminghama. Metalurška i kem. ind. Turist. središte. U njemu se rodio i umro Shakespeare. Rodna kuća pretvorena je 1847.… Nastavi čitati →
Stratico, Giovanni Domenico, tal. teolog i pisac (1732 – 1800). Dominikanac, prof. grč. književnosti i egzegeze, poslije biskup u Novigradu i Hvaru. Pisao teol. rasprave, homilije, poslanice i stihove. U ilustriranom izdanju I Morlacchi opisao život i običaje dalm. seljaka.
stratifikacija (lat.), slojevitost, raspored slojeva, nataloženost, naslagonst; u fizici, slojevita razdioba određenih parametara u atmosferi, kopnu i moru; u sociologiji, društv. nejednakost utemeljena na podjeli rada. Razlikuju se tri oblika društv. stratifikacije: kastinska s., koja ima obilježje stalnosti, jer… Nastavi čitati →
stratigrafija (lat.; grč.), dio geologije koji proučava stupnjeve razvitka Zemlje kao cjeline, kronološki razvrstava redoslijed postanka slojeva Zemljine kore te određuje njihovu relativnu i “apsolutnu” starost.
Stratik (Stratico), Šimun (Simeone) Filip, hrv. matematičar i fizičar (Zadar, ?, X. 1733 – Milano, 16. VII. 1829). Na Sveučilištu u Padovi predavao medicinu (1758–64), matematiku i nautičku teoriju (1764–1810), te nautiku u Paviji (1801–08). Istraživao deklinaciju magn. igle,… Nastavi čitati →
stratioti (grč.), laki konjanici u Bizantu, Grčkoj i Albaniji. U XV. st. u najmu Venecije i Francuske. Nestaju u XVIII. st.
stratokumulus (novolat.), krat. Sc, slojeviti oblak sivkaste ili bjeličaste boje na visini od 2000 m. Sastoji se od pojedinačnih zaobljenih oblačnih masa sa svjetlijim i tamnijim dijelovima tako da se između njih vidi plavo nebo ili su spojeni u neprekinuti… Nastavi čitati →
Straton iz Lampsaka, grč. filozof (? o. ←360 – Atena, ←270). Pod utjecajem Aristotela i Teofrasta, od kojega je preuzeo upravljanje peripatetičkom školom. Prirodnoznanstveno usmjeren, oslanja se na metode eksperimenta i opažanja. Zasniva filozofiju prir. panteizma, prema kojoj božanska… Nastavi čitati →
stratopauza (lat.; grč.), sloj zraka na granici između stratosfere i mezosfere. Visina često varira; u umjerenim širinama nalazi se na visini od 25 km. Gornja granica ozonosfere. U sloju stratopauze često se pojavljuju sedefasti oblaci (pokazuju dugine boje).
stratosfera (lat.; grč.), sloj atmosfere između tropopauze i mezopauze. Visina joj varira; nad polovima je na visini od 8 km, u umjerenim širinama na 10 do 11 km, a u ekvatorskom području na 16 km. Gornja granica na 50 km.… Nastavi čitati →
stratosferska raketa, raketna istraž. sonda koja se ispucava u Zemljinu stratosferu, a u sebi nosi različite geofiz. instrumente koji za vrijeme leta provode potrebna mjerenja. Mjerni podaci prenose se na Zemlju radiovalovima.
stratoskop (lat.; grč.), zrcalni teleskop za astron. ispitivanja u optičkom i infracrvenom području; nosi ga jedan ili više balona u područje stratosfere (do visine od 40 km) kako bi se što više izbjegao utjecaj Zemljine atmosfere na apsorpciju svjetlosti. Daljinski… Nastavi čitati →
stratovulkan, vrsta vulkana kod kojega se oko otvora dimnjaka formira čunjast, uslojen brežuljak izgrađen od izmjena slojeva lave i piroklastičnog materijala.
stratus (lat.), krat. St, nizak slojevit oblak sive boje. Ima jednoličnu i neizraženu osnovicu; dno katkad iskidano. Najniži oblak; njegova osnovica često zahvaća dijelove planine. Sastoji se od vodenih kapljica promjera 5 µm. Spada u stratiformne oblake (horizontalne dimenzije veće… Nastavi čitati →
