Božić, Josip Dobroslav, hrvatski svećenik, pisac i publicist (Potočani, kraj Odžaka, BiH, 11. IX, 1860 – Steelton, Pennsylvania, 17. I. 1900). Franjevac, nakon studija kapelan u Derventi, austrijske vlasti kaznile ga (1886) zbog zauzimanja za obespravljene seljake; u raznim… Nastavi čitati →
Božić, Mirko, hrvatski književnik (Sinj, 21. IX. 1919 – Zagreb, 1. VIII. 1995). Sudjelovao u NOP-u, a poslije obavljao razne političke funkcije. Voditelj drame HNK od 1952. do 1954. te intendant iste kuće od 1965. do 1969. Uređivao časopise… Nastavi čitati →
Božić, Stipe, hrvatski alpinist (Zavojane, kraj Vrgorca, 2. I. 1951). Alpinistički instruktor, član PD Mosor (Split). Na najviši vrh svijeta Mount Everest uspeo se 1979. dotad neprepenjanim zapadnim smjerom (ponovio uspon i 1989, ovaj put normalnim smjerom). Godine 1984.… Nastavi čitati →
Božićeva kočnica (po Dobrivoju Božiću /1886–1967/), jednostavna, laka za rukovanje i djelotvorna željeznička kočnica koju je priznala Međunarodna željeznička unija.
božićno drvce, uobičajeni rekvizit i simbol slavljenja → Božića. Drvce jele ili bora, postavljeno u kući i okićeno (u prošlosti orasima, jabukama, licitarskim proizvodima, poslije staklenim ili drugim specifičnim nakitom), s prizorom Kristova rođenja u podnožju (jaslice). U… Nastavi čitati →
božićno žito, “sije” se u tanjuriće ili plitice, najčešće na dan sv. Lucije (13. XII.), kako bi naraslo do Božića. Izvorno simbol vegetacije (Adisonovi vrtići) kojim se osigurava dobar urod sljedeće agrarne godine. Podrijetlo vjerojatno u obredima najstarijih biljogojskih kultura (Egipat, Mezopotamija, Indija).
božićnjak, vrsta daće koju je kmet davao gospodaru u vrijeme Božića. Spominje se u urbaru Bruvna (1453). Također i božićni kruh ili božićni ukras.
Božidarević, Nikola (Nikola Dubrovčanin), hrvatski slikar (vjerojatno Kotor, oko 1460 – Dubrovnik, 1518). Sin slikara Božidara Vlatkovića i učenik Petra Ognjanovića; školovao se u Veneciji, pod utjecajem venecijanskih slikara braće Crivelli i Vivarini, te Carpaccia. Najznačajniji predstavnik dubrovačke slikarske… Nastavi čitati →
božikovina (Ilex), rod zimzelenih grmova i niskog drveća iz porodice Aquifoliaceae. Raširena je u južnoj i zapadnoj Europi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Naša božikovina ima dvije vrste listova: na cvjetnim izbojcima rubovi… Nastavi čitati →
Božilov, Božidar Borisav, bugarski književnik (Varna, 5. IV. 1923). Pjesništvo mu karakterizira društveni angažman i rodoljubni naboj. Važnije zbirke: Treća klasa; Pod barjakom; Lirika.
božja ovčica (Coccinella septempunctata), bubamara, vrsta kukca kornjaša, polukuglasta oblika, duljine 6–8 mm. Glava je crna, s nježnim ticalima, a crveno pokrilje ima 7 crnih pjegica. Može dobro letjeti; korisna je jer se hrani biljnim ušencima.
Božjakovina, selo 6 km sjeveroistočno od Dugoga sela, 216 stanovnika. Prvi spomen 1209. kao “zemlja sv. Martina”. U XV. stoljeću počinje se, prema tadašnjim vlasnicima crkvenom viteškom redu templara, nazivati imenima Božjak i Božjakovina. Nakon ukinuća templara pripada… Nastavi čitati →
Božje primirje (srednjolatinski: treuga Dei, od treuga dogovor, Deus Bog), u srednjem vijeku povremeno obustavljanje ratova i oružanih sukoba. Moglo se odnositi na određeno vrijeme u godini (došašće, korizma), ili blagdane i sl. Protiv prekršitelja bile su određene stroge kazne, najčešće crkveno izopćenje.
Božji mir (latinski: pax Dei, od pax mir, Deus Bog), srednjovjekovni crkveni običaj ili odredba po kojoj se u određene blagdane zabranjivao svaki sukob i nošenje oružja pod prijetnjom dvostruke kazne. Ustanovljen na crkvenim sinodama 1037–41, Božji mir ušao… Nastavi čitati →
božji sud ili ordalije, dokazno sredstvo u kaznenom postupku robovlasničkog i feudalnog prava. Kao dokazi služili su: kotao – izvlačenje rukom predmeta iz uzavrele vode, željezo – hvatanje rukom usijanog željeza, bacanje u vodu, sudski dvoboj. Ako bi optužena… Nastavi čitati →
božur (Paeonia), rod listopadnih polugrmova ili grmova iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae), raste u Europi i Aziji. Kultivira se zbog velikih crvenih, ružičastih, bijelih ili žutih cvjetova. U pučkoj medicini koristi se protiv grčeva i padavice.
Bønnelycke, Emil, danski književnik (Aarhus, 21. III. 1893 – Halmstad, Švedska, 27. XI. 1953).
U svojem književnom djelu opisuje eru tehnološke civilizacije. U romanima posebno obrađuje moralnu problematiku. Važnija djela. Vatra i mladost; Suze; Aurora; Priče o vlakovođi.
Bq, znak za izvedenu SI-jedinicu → bekerel.
