neupravni govor (indirektni govor), sintaktička konstrukcija kojom se sadržaj tuđega govorenja daje prepričan, bez doslovnoga navođenja (citiranja). Nastaje tako da se upravni govor preoblikuje u zavisne rečenice, s novim slaganjem. Npr., rečenica upravnoga govora „Čitala sam tu knjigu”, rekla… Nastavi čitati →
Neuquén, r. na Z Argentine, duga 515 km. Izvire na Z istoimene provincije, teče prema I. Na granici s provincijom Río Negro spaja se s r. Limay i zajedno tvore Río Negro. Na rijeci podignuta hidroelektrana Cerros Colorados.
Neuquén, provincija na Z Argentine; 94 078 km2, 515 235 st. Na Z graniči s visokoplaninskim prostorom Anda i Čileom, na S granicu tvori r. Colorado s pritocima, a na J r. Limay. Gl. grad… Nastavi čitati →
neuralgija (grč.), jaka i iznenadna bol koja se osjeća u području inervacije jednoga ili više živaca. Može nastati zbog pritiska na živac, upale ili u sklopu bolesti metabolizma (npr. šećerna bolest, urična dijateza /giht/). Ovisno o uzroku, liječi se analgeticima,… Nastavi čitati →
neurastenija (grč.), pojam iz XIX. st., gotovo napušten u modernoj medicini. Neprecizno je označavao stanje živčane rastrojenosti zbog slabosti i iscrpljenosti. Danas još uvijek u uporabi u tradic. kin. medicini gdje označava sindrom kronične psih. i fiz. slabosti izazvane iscrpljenošću živčanog sustava.
Neuri (grč. Neuroí), ant. narod nastanjen oko pol. ←I. tisućljeća na području gornjeg toka Dnjestra i Juž. Buga. Herodot ih ubraja u Skite, dok ih neki drže, zajedno sa susjednim Budinima, precima Slavena.
neuritis (grč.), upala živca, obično je prate bol i osjetljivost uzduž zahvaćenog živca. Kod n. može biti prisutna i anestezija, parestezija, paraliza i odsutnost refleksa. Ako je n. kroničnog tijeka i zahvaća više živaca, obično su uzroci u metaboličkim promjenama… Nastavi čitati →
neurodermitis (neurodermatitis) (grč.), kronična upalna bolest kože. Javlja se češće u osoba s bronhalnom astmom ili alergijskim rinitisom. Pretpostavlja se da nastaje kao odgovor na kronično češanje i trljanje kože kako bi se smanjio svrbež. Neki n. smatraju psihogenim poremećajem.
neurofibromatoza (grč.), nasljedna bolest kod koje se nalaze brojni razvojni poremećaji živčanog sustava, mišića, kostiju i kože, od kojih su najuočljiviji brojni mekotkivni čvorići (neurofibromi). Postoje dva tipa n.: von Recklinghausenova bolest, kod koje je genski poremećaj na kromosomu 17q,… Nastavi čitati →
neurokemija (grč.), grana biokemije koja proučava kem. spojeve, procese i prijenos impulsa u živčanoj stanici.
neurokirurgija (grč.), grana medicine koja se bavi dijagnostikom i kirurškim liječenjem bolesti mozga, moždanih i perifernih živaca te autonomnoga živčanog sustava. Razvoj med. tehnologije (kompjutorizirana tomografija, magn. rezonancija, pozitronska emisijska tomografija), kao i razvoj neuroanesteziologije upotpunjuju uspješnost moderne n.
neuroleptici i neuroplegici (antipsihotici i psihosedativi), skupina lijekova koja koči prijenos neurotransmitera dopamina u čeonim režnjevima i limbičkom dijelu velikog mozga te tako postiže smanjenje psih. funkcija. Koriste se u liječenju shizofrenije i ostalih psihoza.
neurologija (grč.), med. struka koja se bavi dijagnostikom i liječenjem funkcionalnih i org. bolesti živčanog sustava. U prošlosti dijagnostički i terapijski ograničena, današnja n. usko surađuje i koristi najnovije spoznaje iz područja neurofiziologije, neuroradiologije, neuropatologije i neurofarmakologije.
neurom (grč.), tumor perifernog živca koji je građen od svih njegovih sastavnica (aksona, Schwannove ovojnice, perineuralnih stanica i fibroblasta), a često i ožiljkastog tkiva. Najčešće nastaje zbog ozljede živca (traumatski n.). Čest je na živčanim okrajcima nakon amputacije ekstremiteta, na… Nastavi čitati →
neuron (grč.), živčana stanica. Strukturna i funkcionalna jedinica živčanog sustava. Tipični n. sastoji se od tijela, nekoliko kraćih i jednoga dugačkog nastavka (aksona) koji sa svojim ovojnicama tvori živčano vlakno. Osnovna svojstva n. jesu podražljivost i provodljivost živčanih impulsa.
neuropatija (grč.), funkcionalni poremećaj ili patološka promjena dijelova perifernoga živčanog sustava, najčešće neupalne prirode. N. se imenuje po određenom živcu koji je zahvaćen ili po metaboličkoj promjeni (npr. dijabetička n.) ili otrovu (arsenička n., olovna n.) koji je uzrokuju.
neurotransmiteri (grčki: neuron žila, tetiva; živac; latinski: transmittere prenijeti), bilo koja kemijska tvar koja se otpušta iz presinaptičke živčane stanice u središnjem ili perifernom živčanom sustavu te putuje do ciljne stanice s namjerom da je podraži ili zakoči. Neurotransmiteri su… Nastavi čitati →
neuroze (grč.), skupina psihičkih poremećaja obilježena tjeskobom, depresijom ili ostalim osjećajima žalosti. N. nisu dovoljno snažne da onesposobe osobu u svakodnevnom životu, tako da ne postoji gubitak osjećaja za stvarnost koji se viđa u pacijenata s psihozama. U n. se… Nastavi čitati →
Neuschwanstein, dvorac u jugozapadnoj Bavarskoj. Raskošan, smješten na kamenoj stijeni koja se strmo uzdiže neposredno iznad jezera Alpsee. Po uzoru na srednjovjekovne utvrde njemačkih vladara, dao ga je 1869–86. u neoromaničkom stilu izgraditi bavarski kralj Ludwig II. Wittelsbach… Nastavi čitati →
Neusiedler See → Nežidersko jezero