Abecedar:

nomologija

nomologija (grč.), znanost o zakonima. A. Naville tako naziva opću prav. znanost. Nomološke znanosti, apstraktne, teorijske znanosti; nomološki, opće, zakonomjerno.

nomos

nomos (grčki: zakoni), vrsta napjeva u antičkoj Grčkoj, izvodio se na aulosu ili kitari uz pjevanje ili bez njega. Najpoznatiji nomosi: kitarodijski što ga je uveo pjevač → Terpander, i pitijski nomos auletičara Sakadasa, kojim se “opisuje” borba… Nastavi čitati

nomotehnika

nomotehnika (grč.), vještina sastavljanja prav. propisa i zakona.

Non

Non (grč. Nónnos), grč. pjesnik (Panopol, Egipat, druga pol. V. st.). Poznat po sačuvanom mitološkom epu Dionizovi doživljaji, koji ima 48 knjiga, a opisuje Dionizov pohod u Indiju s bezbrojnim digresijama i epizodama. Za spjev je karakterističan i… Nastavi čitati

non (ne) bis in idem

non (ne) bis in idem (lat. ne dvaput o istom), u rim. pravu, načelo po kojem se u istoj stvari ne smije suditi i odlučivati, niti pokretati postupak drugi put, nego treba poštovati pravomoćnu sudsku odluku, pa makar presuda o… Nastavi čitati

non plus ultra

non plus ultra (lat. ne dalje, ne više), riječi s Heraklovih stupova koji su se nalazili na kraju ant. svijeta. Njima se želi reći da se dalje ili bolje od nečega što je postignuto više ne može, da je to najbolje, vrhunsko, nenadmašivo.

nona

nona (lat.) 1. glazb Deveti dijatonski stupanj, disonantni interval između prvog i devetog stupnja dijatonskog niza. Tri su vrste: velika n. (oktava i velika sekunda), mala n. (oktava i mala sekunda) i povećana n. (oktava i povećana sekunda). 2. Deveti… Nastavi čitati

nonakord

nonakord glazb Peterozvuk, akord koji se, počevši od najnižeg tona, sastoji od terce, kvinte, septime i none. U primjeni redovito od XIX. st., najprije i najčešće na V. stupnju dura i mola (dominantni n.).

nondisjunction

nondisjunction (engl.), stanje kada se par homolognih kromosoma ne odijeli tijekom mejoze, ili kad se kromosom ne podijeli tijekom mitoze ili mejoze, što rezultira stvaranjem stanice s nenormalnim brojem kromosoma (monosomije, trisomije).

none

none (lat.), orijentacijski dan u rim. kalendaru, deveti dan prije ida, tj. sedmoga dana u ožujku, svibnju, srpnju i listopadu, a petoga u ostalim mjesecima.

nonet

nonet (lat. preko engl. i njem.) 1. Skladba za devet instrumenata ili glasova, u kojoj su sve dionice ravnopravne (solistički tretirane). 2. Sastav od devet instrum., vokalnih ili vokalno-instrum. izvođača.

noni → morinda

nonimorinda

nonij ili nonius

nonij ili nonius, pomična ljestvica za precizno mjerenje desetinki jedinica na ljestvicama mjerila. Izumitelj je franc. matematičar Pierre Vernier (1631). Sastoji se od nepomičnog (s podjelom na 10 dijelova) i pomičnog dijela (s podjelom na 9 dijelova). Naziv potječe… Nastavi čitati

Nonije Marcel

Nonije Marcel (lat. Nonius Marcellus), rim. gramatičar (IV. st.). U Sažetu nauku raspravlja o mnogim jezičnim i gramatičkim pitanjima, a sačuvani su i mnogi citati starijih rim. autora.

nonijus

nonijus, pasmina konja orijentalne (toplokrvne) skupine nastala križanjem anglonormanskog pastuha s kobilama raznog podrijetla. Jakih je kostiju, zbijene građe, velike i grube glave, malo izbočene s malim očima, te s jakim, dugim, visoko nasađenim vratom, visokim i kratkim grebenom,… Nastavi čitati

nonkonformist

nonkonformist (engl.), osoba koja se ne ponaša u skladu s običajima i drugim normama, smatrajući ih zastarjelima, nevaljalima i sl. Izvorno su n. bili ljudi koji se nisu htjeli prilagoditi nauku Anglikanske crkve.

Nono, Luigi

Nono, Luigi, talijanski skladatelj (Venecija, 29. I. 1924 – Venecija, 8. V. 1990). Skladati počeo u dodekafonskoj tehnici, potom se priklonio serijelnosti u svim elementima glazbenog izražavanja. Često se služio elektronikom. Od 1955. do 1962.… Nastavi čitati

nonparel

nonparel (franc.), vrsta sitnih slova veličine 6 tipografskih točaka; najmanja pismovna veličina kojom se slaže tekst.

nonsens

nonsens (lat.), besmislica, besmisao, nesmisao, glupost, budalaština.

nonsensna lirika

nonsensna lirika, humoristička ili parodistička lirika s izmišljenim, besmislenim riječima ili neočekivano, naizgled nelogično i apsurdno povezanim pojmovima, čime se postižu groteskno-komični i drugi efekti. Značenje takvih stihova i ne mora biti besmisleno. Primjer su pjesme Franje Jarmeka (1881–1921),… Nastavi čitati