kroki (franc.), skica, crtež napravljen brzo, u nekoliko poteza kistom umočenim u tuš ili boju te olovkom. Nastaje kao neposredna slikareva bilješka ili kao priprema za veće djelo.
krokodili (Crocodilia), red velikih gmazova prilagođenih životu u vodi: plivaće kožice između prstiju stražnjih nogu, splošten rep služi za veslanje, nosni i ušni otvori hermetički se mogu zatvoriti. Tijelo prekriveno oklopom od koštanih pločica. Tri kapka na očima. Potpor.… Nastavi čitati →
Kröller-Müller (Rijksmuseum Kröller-Müller), muzej slikarstva i kiparstva XIX. i XX. st. u niz. gradu Otterloju. Otvoren za javnost 1938. donacijom priv. zbirke Kröller-Müller, od 1961–66. proširen parkom skulptura.
krom (grč.), znak Cr, kem. element VI-B skupine periodnog sustava elemenata (red. br. 24, rel. at. masa 51,996). Bijela, sjajna, tvrda kovina, kemijski vrlo otporna, postojan na zraku (ne oksidira) i u vodi. U prirodi se nalazi samo u spojevima.… Nastavi čitati →
kromatika (grčki: chrōma boja) 1. Slijed polustupnjeva nastalih jednostrukim ili dvostrukim povišenjem ili sniženjem tonova dijatonske ljestvice, koja se time pretvara u kromatsku ljestvicu od 12 polustupnjeva (malih sekunda). 2. Tonski sustav nastao podjelom oktave na 12 jednakih temperiranih dijelova (malih sekunda).
kromatin (iz grč.), dio stanične jezgre koji sadrži nukleoproteine, odn. DNK; boji se bazičnim bojama.
kromatofori (grč.) 1. zool Pigmentna stanica ili skupina stanica koje pod kontrolom simpatičkoga živčanog sustava mogu promijeniti izgled i boju. 2. bot Stanična tjelešca u citoplazmi mnogih biljnih stanica, nosioci raznih pigmenata kao klorofila (kloroplasti) ili drugih boja (kromoplasti).
kromatografija (grč.), fizikalnokem. postupci razdvajanja tvari iz tekućih i plinovitih smjesa. Osniva se na razlici u adsorpciji na nekim tvarima (filtar-papir, silikagel, aluminijev oksid i dr.) ili na razlici u topljivosti tvari između dvaju sustava koji se ne miješaju (tzv.… Nastavi čitati →
kromatski (grčki: chrōma boja) 1. Obojen, u boji, koji se odnosi na boju, na primjer kromatska aberacija. 2. glazb Koji se odnosi na kromatiku; kromatska ljestvica, niz od 12 uzlaznih ili silaznih polutonova.
Kromayer, Johannes, njem. povjesničar (Stralsund, 31. VII. 1859 – Berlin, 22. IX. 1934). Prof. u Černovcima (od 1902) i Leipzigu (1913–27), voditelj znanstv.-istraž. ekspedicije na Balkan (1900), a 1907. u juž. Italiju i sjev. Afriku.… Nastavi čitati →
krombi (engl.), teška vunena tkanina za zimske kapute; naziv za kaput od takve tkanine.
Kroměříž (njem. Kremsier), gradić u Zlínskom kraju, 56 km i od Brna, Češka Republika; 29 200 st. Smjestio se na r. Moravi, na juž. rubu plodna poljoprivr. područja Haná (uzgoj ječma, pšenice i šećerne repe). Trg. središte. Proizvodnja generatora… Nastavi čitati →
kromiranje, galvansko prevlačenje površine drugih kovina slojem kroma radi zaštite od korozije, za ukrašavanje i sl.
kromit, mineral, FeCr2O4; kristalizira u kubičnom sustavu, kristali su rijetki. Obično se javlja kao jedar do krupnozrnat agregat, vezan uz ultrabazične intruzive ili uz sedimente kao rezistat, važan kao rudni mineral.
kromofori (grč.), kromoforne skupine, skupine atoma s dvostrukim vezama, daju boju org. bojilima. Npr. k. su ove skupine: etilenska, karbonilna, nitro, nitrozo, azo.
kromogen (grč.), tvar koja se (npr. oksidacijom) pretvori u pigment.
kromosfera, sred. sloj Sunčeve atmosfere, debljine 10 000–15 000 km. Leži iznad fotosfere od koje je rjeđi. Nepravilna oblika. Sastoji se od helija u plinovitom stanju i ima izgled crvena kruga. Nazvao ju je engl. astronom Joseph… Nastavi čitati →
kromosomi (grč. preko njem. i engl.), nitaste tvorevine izgrađene od nukleinskih kiselina i jezgrinih bjelančevina u staničnoj jezgri, nosioci gena. U tjelesnim stanicama pripadnika pojedinih vrsta živih bića nalazi se određen diploidan (dvostruki) broj kromosoma koji su i karakteristična oblika… Nastavi čitati →
Kron (grč. Krónos), u grč. mitologiji, najmlađi titan, sin Uranov i Gejin, brat i muž Rejin. Ubio oca Urana srpom i sam zasjeo na nebesko prijestolje. Bojeći se da će ga netko od djece zbaciti s prijestolja, proždirao ih… Nastavi čitati →
kronaksija (grč.), najkraće vrijeme trajanja podražaja motornog živca el. strujom koje je potrebno da se izazove reakcija u obliku mišićnog trzaja. K. je u zdrava mišića vrlo kratka, a u denervirana mišića vrlo duga.
