oporba, opozicija; protivnost, osporavanje, protivljenje, pobijanje. U politici, protivljenje polit. vlasti i vladajućoj politici, stavovima, mišljenju, planovima, postupcima i dr. U užem smislu, o. je organizirano suprotstavljanje polit. vlasti preko oporbenih polit. stranaka koje su osnovane s ciljem stjecanja… Nastavi čitati →
oportun (lat.), pogodan, prikladan; koristan, povoljan; pravodoban, primjeren; promišljen, svrhovit.
oportunističke infekcije, infekcije koje rijetko uzrokuju manifestnu bolest u zdravih ljudi, ali se očituju u bolesnika u kojih je oslabljen imunološki sustav nekom drugom bolešću (često AIDS, dijabetes, ciroza jetre, karcinom, kronični alkoholizam). Uzrokuju ih najčešće citomegalovirus, virus herpes… Nastavi čitati →
oportunizam (iz lat.), prilagođivanje prilikama radi postizanja kakva cilja ili stjecanja kakve koristi, bez obzira na moralna, društv. i druga načela.
oporuka ili testament (lat.), izjava posljednje volje kojom oporučitelj određuje prava nad imovinom i ostale pojedinosti koje treba provesti nakon njegove smrti. Oporučitelj mora imati barem 16 g. i biti sposoban za rasuđivanje. Pri sastavljanju o. moraju se poštovati zakonski… Nastavi čitati →
opoterapija (grč.) → organoterapija
opozicija (lat.) 1. astron Trenutak u kojem se planet, gledano sa Zemlje, nalazi nasuprot Suncu, tj. na crti koja spaja Sunce i Zemlju. U o. mogu biti samo vanj. planeti, dok unutarnji (oni koji su bliži Suncu nego Zemlji) ne… Nastavi čitati →
Oppenheim, grad i luka na r. Rajni, u sav. zemlji Hessen, 32 km j od Mainza, Njemačka; 2000 st. Tekst. i prehr. ind. Crkva XIII–XV. st. Vijećnica iz XVI. st. Vinogradarski kraj u okolici. Muzej vina. Prvi se put… Nastavi čitati →
Oppenheim, Dennis, američki likovni umjetnik (Electric City, Washington, 6. IX. 1938 − New York, 21. I. 2011). Glavni predstavnik → land arta (intervencije na zemlji vidljive iz zraka) i body arta.
Oppenheim, Meret, švicarska likovna umjetnica (Berlin, 6. X. 1913 – Basel, 15. XI. 1985). U Parizu povezana s dadaistima (model i učenica Mana Raya), od 1936. poznata po nadrealističkim objektima od kože, vate i… Nastavi čitati →
Oppenheimer, Franz, njemački liječnik, sociolog i ekonomist (Berlin, 30. III. 1864 – Los Angeles, 30. IX. 1943). Diplomirao medicinu u Freiburgu, radio kao liječnik 1886–95. Urednik revije Welt am Morgen 1890–96. Doktorirao ekonomiju u Kielu… Nastavi čitati →
Oppenheimer, Julius Robert, američki fizičar (New York, 22. IV. 1904 – Princeton, 18. II. 1967). Studirao na Harvardu, u Cambridgeu i Göttingenu (kod M. Borna). Dao je važne doprinose na polju teorijske fizike (teorija elektrona… Nastavi čitati →
Oppenheimer, Max (zvan Mopp), austrijski slikar i grafičar (Beč, 1. VII. 1885 – New York, 19. V. 1954). Pripadnik bečkoga ekspresionizma. Od 1939. živio u SAD-u. Slikao pretežito portrete skladatelja i glazbenika; ilustrirao knjige.
Oppitz, Oto, hrv. geograf i leksikograf. (Police-Braunov, Češka, 16. VIII. 1903 – Zagreb, 17. V. 1979). Sveuč. prof. u Zagrebu 1933–46. Ured. u Leksikografskom zavodu (1950–79). U Zemljopisu Hrvatske (1942) obradio reljef.
Oppland, provincija na jugu Norveške; 23 827 km2, 183 174 stanovnika. Glavni grad → Lillehammer. Središnjim dijelom proteže se dolina Gudbrandsdalen. Rijetka naseljenost. Poljodjelstvo u riječnim dolinama; uzgoj žitarica, krumpira i voća (na jugu).… Nastavi čitati →
Oppolzer, Theodor von, austrijski astronom (Prag, 26. X. 1841 – Beč, 26. XII. 1886). Profesor u Beču i predsjednik Međunarodne geodetske udruge (1886). Proučavao asteroide i komete. Osobito izučavao pomrčine Sunca i Mjeseca i prikupio… Nastavi čitati →
oprašivanje (lat. pollinatio), u cvjetnjača, prenošenje peluda (polena) na kličnicu (sjemeni zametak) kod golosjemenjača, odn. na njušku tučka kod kritosjemenjača, nakon čega uslijedi oplodnja. Pelud se prenosi vjetrom, životinjama (najčešće kukcima) i rijetko vodom. Najčešće se o. obavlja između… Nastavi čitati →
opresija (lat. oppressio), tlačenje, ugnjetavanje, gušenje, nasilništvo; podjarmljivanje.
opričnici, zloglasni voj.-redarstveni odredi rus. cara Ivana IV. Vasiljeviča Groznog. Kao povlaštena skupina (o. 6000), birana iz redova sitnog plemstva, djelovali su, primjenom svih sredstava, na fiz. likvidiranju boljara koji su se suprotstavljali carskom samodržavlju. Raspušteni 1572.
