Aunis, pokrajina i povijesna zemlja (pays) u zapadnoj Francuskoj, uz Biskajski zaljev, središte grad La Rochelle.
aura (grčki: aura povjetarac) 1. Početni subjektivni fenomeni koji prethode napadu migrene, a poglavito epilepsije (nemir, uzbuđenje, slušne, vidne, mirisne i okusne halucinacije). 2. → aureola
Aurangabad, grad u zapadnoj Indiji, savezna država Maharashtra, sjeveroistočno od Bombaja, na rijeci Kaum; 1 171 330 stanovnika (2011). Prehrambena duhanska, tekstilna industrija (pamuk, poznati svileni proizvodi). Sveučilište (od 1958). Osnovan 1610. (tada Khadki); u XVII. stoljeću… Nastavi čitati →
Aurangzeb, veliki mogul Indije (Dhod, Gudžerat, 3. XI. 1618 – Ahmednagar, 3. III. 1707). Zavladao 1658. zbacivši s prijestolja oca i pogubivši braću. Osvojio Dakar, Kabul i Kandahar, nazvao se Alamgir, “Osvajač svijeta”. Fanatičan pristaša… Nastavi čitati →
aurea mediocritas (latinski), zlatna sredina.
Aurelijan (latinski: Lucius Domitius Aurelianus), rimski car (?, 9. IX. 214 – Cenofurij, Tracija, 275). Carem su ga (nakon smrti Klaudija II. 270) proglasile legije u Sirmiju. Pobijedio Gote i prepustio im rimsku provinciju Daciju. Uspješno ratovao protiv… Nastavi čitati →
aureola ili aura (latinski: aureola /corona/ zlatan /vijenac/); naziva se i nimbus, gloria, svetokrug. 1. Sjajni krug oko glave svetačkog lika. U antičkoj umjetnosti atribut božanstava Sunca i svjetlosti. U IV. stoljeću preuzima ga kršćanska umjetnost,… Nastavi čitati →
Aures, gorje u Saharskom Atlasu na sjeveru Afrike, u sjeveroistočnom Alžiru, najvažniji vrh Mount Chélia, 2328 m. Najviši vrhovi zimi pod snijegom, šume na višim dijelovima, suha vegetacija na nižim. Strmci na sjeveru, otvoreno Sahari; tekućice prelaze… Nastavi čitati →
aureus (latinski zlatan), rimski zlatni novac; od → Cezara se kovao redovito u težini od 8,18 g. U doba → Augusta i kasnijih careva bio je svjetski novac. Za Augusta težio 7,80 g, za → Karakale 6,55… Nastavi čitati →
Auric, Georges, francuski skladatelj i glazbeni kritičar (Lodève, Hérault, 15. II. 1899 – Pariz, 23. VII. 1983). Član grupe → Šestorica (Les Six), bio direktor Opere i Opéra-Comique u Parizu, vodio Concerts Lamoureux.… Nastavi čitati →
Auriga (latinski) ili Kočijaš, zviježđe sjeverne nebeske polutke. Glavna zvijezda Capella.
Aurignac, selo u južnoj Francuskoj, departman Haute-Garonne, 60-ak km jugozapadno od Toulousea. U blizini špilje s važnim nalazima iz mlađega paleolitika (aurignacien).
aurikalcit, mineral, mesingov cvijet, varijetet hidrocinkita, (Zn,Cu)5(CO3)2(OH)6, u kojemu je jedan dio cinka zamijenjen bakrom; javlja se u rompskim igličastim kristalima koji se okupljaju u rozete svijetlozelene do svijetlomodre boje, vezan… Nastavi čitati →
Aurillac, grad u Francuskoj, glavni grad departmana Cantal, regija Auvergne, u Središnjem masivu; 27 924 stanovnika (2010). Gospodarsko i turističko središte. U okolici stočarstvo; proizvodnja sira (Fourme, Bleu d’Auvergne). Sačuvana srednjovjekovna jezgra; gotička crkva (XIV stoljeće).
Auriol, Vincent, francuski političar (Revel, 25. VIII. 1884 – Pariz, 1. I. 1966). Jedan od prvaka socijalističke stranke, zastupnik u francuskom parlamentu od 1914. Ministar financija 1936–37, glasovao protiv izvanrednih ovlasti maršalu → Petainu… Nastavi čitati →
auripigment, As2S3, mineral, žuti arsenov blistavac, kristalizira u monoklinskom sustavu, pripada skupini sulfida, dolazi u niskotemperaturnim hidrotermama i vrućim izvorima zajedno s realgarom i stibnitom. Važan izvor arsena. Nekoć se koristio kao žuta boja u… Nastavi čitati →
Aurora, grad u SAD-u, savezna država Colorado, uglavnom stambeno predgrađe Denvera; 225 100 stanovnika (popis 2010). Osnovana u doba srebrene groznice 1891. kao Fletcher (ime Aurora od 1907).
Aurora, ime ruske krstarice s koje je pucnjem iz topa 25. X. (7. XI.) 1917. dan znak za napad na Zimski dvorac (rezidenciju privremene ruske vlade), čime je otpočela Oktobarska revolucija.
Aurora (latinski: zora), u rimskoj mitologiji, božica svitanja, sestra Sunca i Mjeseca, istovjetna s grčkom božicom Eos.
Ausangate, Nudo, planina i vrh u peruanskim Andama, jugoistočno od Cuzca; 6394 m. Vršni dio pod ledom. Prvi uspon 1952.
