orogeneza (grč.), kompleksni geol. procesi u nastanku Zemljine litosfere koji boranjem, rasjedanjem i navlačenjem različitih kompleksa sedimentnih, magmatskih i metamorfnih stijena uz prateći magmatizam i metamorfizam daju ulančani gorskih sustav. Ovisno o vremenskom razdoblju za koji je o. vezana, razlikujemo… Nastavi čitati →
orografija (grč.), grana geomorfologije ili fiz. geografije koja se bavi opisom i klasifikacijom oblika reljefa na Zemlji, te njegovom sistematizacijom prema vanj. obilježjima neovisno o njihovu nastanku.
orohidrografska karta, detaljna predodžba reljefa (prikazanog izohipsama) i voda manjeg dijela Zemljine površine izrađena u mjerilima topografskih karata (1:25 000, 1:50 000, 1:100 000, 1:200 000).
orometrija (grč.), grana fiz. geografije koja se bavi mjerenjem visine planina.
oromo, jezik iz kušitske skupine afrazijskih jezika, njime govori više od 12 mil. ljudi u sred. i ist. Etiopiji, te na S Kenije. Piše se etiopskim pismom.
oronim (grč.), geogr. naziv svakoga reljefnog oblika.
Orop, ant. grad u Grčkoj, i od Tebe. Stalan uzrok pograničnih sukoba između Atike i Beocije. Ostaci Amfijarajeva proročišta iz ←IV. st. Kazalište iz ←III. st.
Oroslavje, grad i središte istoimenoga gradskog upravnog područja, u Krapinsko-zagorskoj županiji, u sjevernom podnožju Medvednice, nedaleko Stubičkih Toplica; leži na 171 m nadmorske visine. Grad ima 3368, a gradsko upravno područje 6138 stanovnika (2011). Tekstilna i kovinska… Nastavi čitati →
Orozco, José Clemente, meksički slikar i grafičar (Zapotlan, danas Ciudad Guzmán, 23. XI. 1883 – Ciudad de México, 7. IX. 1949). Studirao na Akademiji San Carlos u Ciudad de Méxicu. Uz Diega Riveru i Davida Alfara… Nastavi čitati →
Orozije, Pavao (lat. Paulus Orosius), lat. crkv. pisac i povjesničar (Braga, ? – ?, nakon 418). Podrijetlom iz Hispanije. Svećenik, suradnik i prijatelj sv. Augustina, čije je ideje promicao i u svojem pov. radu. Pred Vandalima pobjegao u Afriku 413.… Nastavi čitati →
Ors y Rovira, Eugenio d’ (pseud. Xénius), katalonski filozof i lik. kritičar (Barcelona, 28. IX. 1882 – Vilanova i la Geltrú, 23. IX. 1954). Do 1920. gorljiv pristaša katalonskog pokreta, od 1923. boravi u Madridu, poslije… Nastavi čitati →
orsag (mađ.), država; stara hrv. posuđenica iz mađ. jezika koja se dugo održavala u nekim narječjima (kajkavsko) za državu i pokrajinu (regio). U istom značenju javlja se i u obliku rusag.
Orsini, velikaška obitelj u Rimu. Spominje se od X. st. Razgranala se na više grofovskih, kneževskih i vojvodskih ogranaka. Darovnicama, ženidbenim vezama i osvajanjima stekla velike posjede na području Papinske Države, Toskane i Napuljskoga Kraljevstva. Odvjetci jednog ogranka bili… Nastavi čitati →
Orsini, Felice, talijanski revolucionar (Meldola, 10. XII. 1819 – Pariz, 13. III. 1858). Odvjetnik. Republikanac, pristaša Mazzinijeva pokreta Mlada Italija. Sudionik u pokušaju organiziranja ustanka u Bologni; 1844. osuđen na doživotnu tamnicu, ali je 1846.… Nastavi čitati →
Orsk, grad na I Rusije (Sibir), na sutoku rijeka Ural i Or, na I Orenburške oblasti, 249 km i od Orenburga; 246 836 st. Želj. čvorište i industr. središte. Bogata ležišta ruda u okolici. Kem. i prehr. ind.;… Nastavi čitati →
Orşova, grad i luka na Dunavu, okrug Mehedinţi, jugozap. Rumunjska; 12 350 st. Ind. bazirana na ležištima ruda u okolici (krom, granit i dr.). Drvna i tekst. ind. Termoelektrana. O. je najvažnija luka na Đerdapskom jezeru. Grad je… Nastavi čitati →
Orša, grad u Vicebskoj oblasti, o. 100 km jz od Smolenska, ist. Bjelorusija; 125 347 st. Leži na desnoj obali Dnjepra. Važno želj. čvorište. Tekst. i prehr. ind.; strojogradnja. Prvi se put spominje 1067. Važno trg. središte u prošlosti.
Oršić (Oršić Slavetićki), hrv. plemićka obitelj. Prema obiteljskoj predaji potječu od starih hrv. rodova Lapčana i Karinjana. Spominju se od 1420. na području Unca. U vrijeme osman. prodora sele se u drugoj pol. XV. st. u goričku županiju. Pridjevak… Nastavi čitati →
ortak, ugovorna strana u ortaštvu. Može biti prav. ili fiz. osoba koja u ortaštvo ulaže svoj trud i/ili imovinu te na osnovi toga dobiva pravo na sudjelovanje u odlučivanju i na podjelu dobiti (gubitka) koje ortaštvo ostvari. Kako će… Nastavi čitati →
ortaštvo, društvo građ. prava u kojem osobe, odn. ugovorne stranke odlučuju udružiti vlastiti trud i/ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja. Ne stvara se novi prav. subjekt. U ortaštvo mogu ući i fiz. i prav. osobe. Imovina takvih ugovornih društava… Nastavi čitati →
