Ortega y Gasset, José, španjolski filozof (Madrid, 9. V. 1883 – Madrid, 18. X. 1955). Doktorirao filozofiju u Madridu, gdje je od 1910. bio profesor. Godine 1923. osnovao književno-kulturni časopis Revista de Occidente. U… Nastavi čitati →
Ortega, Daniel, nikaragvanski političar (La Libertad, 11. XI. 1945). Član Sandinističkoga pokreta nacionalnog oslobođenja (FSLN) od 1963. Vođa urbane gerile 1965–67. U zatvoru za Somozina režima 1967–74. Bježi na Kubu, vraća se 1978. Nakon bijega diktatora A.… Nastavi čitati →
Ortelius, Abraham, flam. kartograf, geograf i matematičar (Antwerpen, 14. IV. 1527 – Antwerpen, 28. VI. 1598). Autor prvoga modernoga Atlasa Prikaz svijeta (Theatrum Orbis Terrarum, 1570) od 70 karata (na nekima su prikazani… Nastavi čitati →
Ortes, Giammaria, tal. ekonomist (Venecija, 1713 – Venecija, 1790). Zastupao načelo slobodne trgovine i podjele rada, napadao gledište da su novac i bogatstvo identični, ističući kako je novac samo malen simbol bogatstva. Prethodnik T. R. Malthusa. Proučavajući rast stanovništva… Nastavi čitati →
Ortlerske Alpe, dio Ist. Alpa u sjev. Italiji, z od Dolomita, između dolina rijeka Adige i Noce. Najviši vrh Ortler (3905 m). Turizam; skijanje i planinarenje. Dio NP Stelvio s 14 vrhova viših od 3000 m. Brojni ledenjaci; najveći Forno.
orto- (grč.) 1. Predmetak sa značenjem pravilan, ravan, prav. 2. U anorg. kemiji, predmetak za kiseline s maksimalnim brojem OH-skupina (npr. ortofosfatna kiselina). U org. kemiji označava disupstitucijske derivate benzena.
ortocentar (grč.; lat.), mat. sjecište visina trokuta. Jedna od važnih točaka trokuta koja je bila poznata u Arhimedovo doba. O. može biti unutar trokuta (kod šiljastokutnoga), u vrhu pravoga kuta (kod pravokutnoga) ili izvan trokuta (kod tupokutnoga).
ortodoksija (grč.), općenito, pravovjerje, pravovjernost; prihvaćanje, zastupanje nekog teorijskog učenja ili idejnog stava koje se drži jedino ispravnim. U religiji, služb. učenje neke religije. U tom smislu govori se o ortodoksnom židovstvu, islamu, budizmu itd. U kršćanstvu, pravilno shvaćanje vjerskih… Nastavi čitati →
ortodoncija (grč.), grana stomatologije koja se bavi ispravljanjem položaja i međusobnog odnosa zubâ, kao i sprječavanjem njihova nepravilna rasta.
ortodroma (grč.), najkraća udaljenost između dviju geogr. točaka na površini Zemlje. Siječe meridijane (podnevnike) pod različitim kutovima. Ploveći po o., brodovi moraju mijenjati kurs, ali je o. idealan smjer u navigaciji zrakoplova, kojima kopno nije nikakva zapreka.
ortoeopija (grč.) ili pravogovor 1. Pravilan izgovor kojega jezika. 2. Skup pravila koja služe kao uzor za pravilan izgovor kojega jezika. 3. Područje jezikoslovlja koje se time bavi. Tako ortoepska pravila kažu da se riječ riječ u standardnom jeziku kao… Nastavi čitati →
ortofir, neutralna efuzivna magmatska stijena bogata kalijem. Od minerala sadrži ortoklas i biotit, amfibol ili piroksen uz podređene plagioklase.
ortogeneza (grč.), zastarjela teorija o razvojnim promjenama koje se očituju kao postupno, jednakomjerno usavršavanje ili nazadovanje nekog svojstva ili organa. U suprotnosti je s Darwinovom teorijom prir. odabira.
ortognajs, metamorfna stijena, gnajs čiji je protolit (ishodišna stijena) bila magmatska stijena (granit) od koje se razlikuje strukturom i teksturom.
ortoklas, mineral, feldspat (glinenac), KAlSi3O8, kristalizira u monoklinskom sustavu. Kristali su pločasti ili izduženi po osi a ili c. Bijele boje, a od primjesa hematita crven. Varijetet zelene boje naziva se amazonit, varijeteti su još… Nastavi čitati →
ortopantomogram (grč.), panoramska snimka svih zuba i ostalih struktura u objema čeljustima koja se dobiva rotacijom posebnoga rendgenskog aparata (ortopantomografa) oko pacijentove glave.
ortopedija (grč.), med. grana koja se bavi sprječavanjem, liječenjem, uspostavljanjem funkcije i istraživanjem bolesti i deformacija lokomotornog sustava.
ortopirokseni, pirokseni koji kristaliziraju u rompskom sustavu; enstatit, broncit, hipersten, čest sastojak nekih peridotita i metamorfnih stijena višeg stupnja.
ortoptika (grč.), konzervativno liječenje škiljenja (strabizma) s ciljem osposobljavanja binokularnog vida. Sastoji se od niza posebnih vježbi. Najpovoljnija dob za liječenje je između 4. i 6. god. života, dok gornja granica iznosi 10 do 12 god.
