Laozi (Lao-ce, Lao-tse) (kin. stari učitelj), kin. filozof (vjerojatno ←VI. st). Prema djelu Povijesni zapisi (Shiji) iz ←II–←I. st. živio je kao pustinjak i učitelj. Po djelu Knjiga o putu i krjeposti (Dao de jing), koje mu se često… Nastavi čitati →
Lapac, pov. grad u Lici, j od obližnjega Donjeg Lapca. Središte istoimene župe te hrv. plemićkog roda Lapčana. Na brijegu utvrda Obljaj. U XV. st. u posjedu Frankapana, 1527. osvajaju ga Osmanlije. Domaće stanovništvo ugl. se raseljava ili prelazi… Nastavi čitati →
Lapačko polje, polje u kršu, na istoku Like; površine 6,8 km2. Leži na 537–650 m nadmorske visine, između Plješevice (1657 m) na zapadu i Visočice (1124 m) na istoku. Izduženo u smjeru sjeverozapad–jugoistok (dinarski smjer).… Nastavi čitati →
Lapad, poluotok između Gruškoga zaljeva i otvorenog mora, dio Dubrovnika. Turizam, više hotela (kompleks Babin kuk, šport. središte), bolnica. Zavjetna crkva Gospe od milosrđa (XVII. st.). U doba Dubr. Republike gradili su se ljetnikovci (Petra Sorkočevića, 1521). U XX.… Nastavi čitati →
laparoskopija (grč.), dijagnostička metoda pregleda unutrašnjosti trbušne šupljine s pomoću posebnog endoskopskog instrumenta laparoskopa. U lokalnoj anesteziji učini se malen otvor na trbušnoj stijenci kroz koji se uvede instrument kojim se promatraju utrobni organi, organi male zdjelice, potrbušnica i ošit.… Nastavi čitati →
laparotomija (grč.), presijecanje trbušne stijenke u svrhu izvođenja operacija trbušnih organa.
Lapicque, Charles, francuski slikar i grafičar (Theizé, 6. X. 1898 – Orsay, kraj Pariza, 15. VII. 1988). U slikarstvu samouk; osebujnim stilom bogate kromatike slikao apstraktne kompozicije s tragovima figuracije. Poslije bliži Raoulu Dufyju i nadrealističkom slikarstvu.
lapidaran (lat.), kratak, sažet, zbijen, jezgrovit (o izričaju, stilu i sl.).
lapidarij (lat.), zbirka kamenih spomenika, samostalna ili u okviru muzeja. Najpoznatiji l. nalazi se u Vatikanskome muzeju u Rimu. U Hrvatskoj prvi l. u Splitu iz XVI. st. (solinski epigrafski spomenici koje su sakupili M. Marulić i D. Papalić).
Lapidus, Ted (Edmond), franc. modni oblikovatelj (Pariz, 23. VI. 1929). Studirao medicinu u Parizu. Vještinu kreiranja ugl. naučio sam proučavajući jap. umjetnost. Visoke modne standarde približio prosječnim kupcima (safari look).
lapili, piroklastičan materijal izbačen iz vulkana, u promjeru veličine čestica od 4 do 32 mm.
lapis (lat.), srebreni nitrat u obliku štapića. Upotrebljavao se za spaljivanje bradavica te za zaustavljanje krvi poslije brijanja.
lapis lazuli (lat.), poludragi kamen, tamnoplave boje sa zlatnim točkicama, izgleda kao zvjezdano nebo. Agregat različitih minerala (glavni je lazurit). Nekoć se od usitnjenog praha l. l. radila boja ultramarin.
Lapis niger (latinski: Crni kamen), crna mramorna ploča pravokutna oblika (I. st. pr. Kr.) na → Forumu Romanumu u Rimu (otkrivena 1899). Postoji više interpretacija o njegovoj namjeni: po Horacijevu mišljenju tu je grob osnivača grada, Romula, a po… Nastavi čitati →
Lapiti (grč. Lapíthai), u grč. mitologiji, pleme u Tesaliji, potomci Lapita, sina Apolonova. Na svadbi svojega kralja Piritoja svladali su Kentaure koji su napastovali nevjestu Hipodamiju. Pov. pozadina mita prikazuje ranije plemenske običaje i sukobe u Tesaliji, kojima su… Nastavi čitati →
Laplace, Pierre-Simon de, francuski matematičar i astronom (Beaumont-en-Auge, 23. III. 1749 – Pariz, 5. III. 1827). Član Francuske akademije (od 1785), Napoleonov ministar unutarnjih poslova i član senata. Najznačajnije mu je djelo Ogled o nebeskoj… Nastavi čitati →
Laponci (Saami, Sami, Lapi), narod naseljen na sjev. područjima Norveške (o. 35 000 pripadnika), Švedske (o. 20 000), Finske (o. 6000) i SZ Rusije (poluotok Kola, o. 2000). Nekoć nomadi, danas sjedilački, ugl. uzgajivači sobova i ribari.
Laponija (norv. Lapland, šved. Lappland, fin. Lappi), područje sjev. Norveške, Švedske, Finske i Rusije; 320 000 km2, oko 450 000 st. (od toga oko 60 000 Laponaca); jezera, močvare, na J crnogorica, na S tundra.… Nastavi čitati →
Laponija (šved. Lappland), tradic. pokrajina na S Švedske; 154 312 km2, 508 700 st. Obuhvaća provincije Västerbotten i Norrbotten i pokriva o. 1/3 površine Švedske. Rijetko naseljeno šumsko područje s mnoštvom rijeka i jezera; obuhvaća najviše… Nastavi čitati →
Laponija (fin. Lappi), provincija u sjev. Finskoj; 93 057 km2 (više od 1/4 površine Finske), 183 500 st. Rijetko naseljeno i najnerazvijenije područje Finske. Šumarstvo, uzgoj sobova, ljetni turizam; dva najveća finska NP: Pallas-Ounastunturi i Lemmenjoki. Značajniji… Nastavi čitati →
