kurdska književnost. Izrazito je razvijena epika i lirika. Najstariji sačuvani spomenik kurdske književnosti i jezika jest ep iz VII. st. napisan aramejskim pismom, govori o borbi s Arapima. Istaknuti pjesnici starije kurdske književnosti: Ali Hariri (XI. st.), Ahmed (… Nastavi čitati →
kurdski jezik, jezik iz sjeverozap. podskupine iranskih jezika. Govori se u Kurdistanu, koji je podijeljen na nekoliko država. Njime govori vjerojatno 30–40 mil. ljudi (po nekim procjenama o. 26 mil., 2000), od toga 15–16 mil. u Turskoj, o. 12… Nastavi čitati →
Kure, grad i luka u prefekturi Hiroshimi, JZ otoka Honshū, Japan, 20 km jz od Hiroshime; 198 000 st. Izvrsna prir. luka, od 1886. jedna od najvećih vojnih baza Japana, a nakon II. svj. rata veliko brodogradilište za trg. brodove i tankere.
Kurelac, Fran, hrvatski književnik i filolog (Bruvno, 14. I. 1811 – Zagreb, 18. VI. 1874). Školovao se u Karlovcu, Grazu i Zagrebu, od 1833. pohađao predavanja na sveučilištima u Beču, Pešti, Bratislavi i Pragu. Od… Nastavi čitati →
Kurelac, Miroslav, hrv. povjesničar (Zagreb, 25. V. 1926 – Zagreb, 7. X. 2004). Doktorirao povijest na Filoz. fak. u Zagrebu 1987. Od 1956. zaposlen u Historijskom institutu JAZU u Zagrebu (današnji Odsjek za pov. znanosti Zavoda za pov. i… Nastavi čitati →
Kürenberg, njem. pjesnik (XII. st.). Prvi imenom poznat predstavnik dvorskoga minnesanga. Sačuvano je 12 njegovih jednokitičnih pjesama, vrlo sličnih nar. poeziji.
Kurent, u Slovenaca (i nekih Hrvata), mitol. figura, biće čiji se lik nazire na Mjesecu; priče o njemu predočuju Mjesečeve mijene. U pokladnim ophodima (oko Ptuja i drugdje), kurenti su maskirane figure orača, što predstavlja ostatak starih slav. proljetnih… Nastavi čitati →
kurent (lat. preko njem.), mala tiskarska slova (minuskula), za razliku od velikih (verzal).
kurentan (lat. preko njem.), brz; bistar; današnji, sadašnji; općeprihvaćen; proširen; običan; kurentan novac, novac u optjecaju.
Kurepa, Đuro, hrvatski matematičar (Majske Poljane, kraj Gline, 16. VIII. 1907 – Beograd, 2. XI. 1993). Sveučilišni profesor u Zagrebu (1938–65) i Beogradu (1965–77). Osnivač i prvi urednik časopisa Glasnik matematički. Predsjednik Društva matematičara… Nastavi čitati →
Kurepa, Svetozar, hrvatski matematičar (Majske Poljane, kraj Gline, 25. V. 1919 – Zagreb, 2. II. 2010). Profesor na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, predstojnik Zavoda za analizu i dekan (1986–88). Bavio se teorijom operatora, funkcionalnim jednadžbama i teorijom mjere.… Nastavi čitati →
kureti (grč. Kouretes) 1. U grč. mitologiji, demonska bića vezana uz kult božice Reje-Kibele koja im je predala na čuvanje malog Zeusa. Zveketom oružja i vikom nadglasali su Zeusov plač, pa ga Kronos nije uspio pronaći i pojesti. Prema… Nastavi čitati →
kurgan (rus.), veliki grobni humak koji se podizao iznad groba plemenskog vođe. Mnogobrojni nalazi s bogatom grobnom opremom javljaju se od prapovijesti, os. u južnorus. stepama i zap. Sibiru, tvoreći tzv. kulturu kurgana. Posljednji nosioci te kulture su Skiti o čemu izvješćuje još Herodot.
Kurgan, gl. grad istoimene oblasti na Z središnje Rusije, na r. Tobol; 344 000 st. Ind. poljoprivr. strojeva, lijekova, prehr. ind; nekoliko instituta. Naselje osn. 1553, grad od 1782.
Kurgan, oblast na Z sred. Rusije, na juž. rubu Zapadnosibirske nizine u bazenu r. Tobol; 71 910 km2, 1 004 100 st. Nizinsko područje s mnoštvom malih jezera (često slanih). Izvorna stepa velikim je… Nastavi čitati →
Kurginjan, Šušanik, armenska pjesnikinja (Aleksandropol, danas Gyumri, 18. VIII. 1875 – Erevan, 24. XI. 1927). Njezin izraz razvija se pod utjecajima rus. književnosti. Jedna od prvih predstavnica armenske proleterske poezije. Snažno zagovarala društv. promjene i emancipaciju žena.
Kuri, Yoji (pr. ime i prez. Hideo Kurihara), jap. redatelj, scenarist, crtač i animator crtanih filmova (Fukui, 9. IV. 1928). Tvorac osebujna kreativnog svijeta temeljenog na formalno-tematskim provokacijama: neprivlačnom crtežu neugodna kolorita, isprekidanoj animaciji, agresivnim auditivnim učincima, motivima… Nastavi čitati →
kurija (lat.) 1. U ant. Rimu, dio tribusa (sačinjavao se od 10 kurija). Svaka je k. uključivala 10 plemena (gentes). Na osnovi te podjele ustrojavana je nar. skupština kao vrhovno polit. tijelo. Na čelu k., koja je ujedno bila… Nastavi čitati →
kurijalno pismo, specijalna minuskula kojom su pisani dokumenti papinske kancelarije; dijeli se na stariju kurijalu, kojom se pisalo na papirusu (od VIII. do X. st.), i mlađu kurijalu (od poč. XI. do poč. XII. st.), koja se razvila s uvođenjem pergamene.
Kurije Dentat, Manije (lat. Manius Curius Dentatus), rim. vojskovođa i političar (? – ?, ←270). Plebejskog podrijetla. Konzul ←290, ←275. i ←274. Pobijedio Senone (←283) i epirskoga kralja Pira I. kraj Beneventa (←275), a iduće godine i Lukance, Samnićane i… Nastavi čitati →
