Kurtek, Pavao, hrvatski geograf (Jelisavac, 20. IX. 1912 – Zagreb, 11. IV. 1995). Doktorirao geografiju (1965). Bavio se ekonomskom i regionalnom geografijom. Istaknuti prosvjetni radnik, autor više geografskih udžbenika. Glavni urednik Geografskoga horizonta (1957–84).… Nastavi čitati →
Kurtini, Ivan Jobo, hrvatski vaterpolist (Rijeka, 23. VI. 1922 – Rijeka, 12. IX. 1990). Ekonomist. Igrao za JSK Victoria (Sušak) i VK Primorje (Rijeka). Nastupio na Olimpijskim igrama 1948. i 1952. (srebrena medalja) te na… Nastavi čitati →
kurtizana (franc.), žena lakog morala, bludnica, prostitutka; nekada kralj. ili velikaška milosnica.
kurtoazija (franc.), izraz poštovanja; učtivost, poštovanje forme u ophođenju, uglađenost.
kuru (iz jezika naroda Fore na Novoj Gvineji), progresivna degenerativna bolest središnjega živčanog sustava (spongiformna encefalopatija) duge inkubacije i spora napredovanja. Uzročnici su prioni. Očituje se drhtanjem mišića, gubitkom koordinacije pokreta (ataksijom), smetnjama u hodanju, govoru i gutanju te demencijom,… Nastavi čitati →
kuruc, isprva mađ. naziv za križara. Koristio se i za seljake koji su 1514. trebali krenuti u protutur. rat, ali su poveli borbu protiv svojih gospodara pa otada naziv postaje istoznačnica za ustanika. U XVII. i XVIII. st. ustanici… Nastavi čitati →
Kurume, grad u prefekturi Fukuoki, na S otoka Kyūshū, Japan, 35 km j od Fukuoke; 238 000 st. Prom. i trg. središte poljoprivr. kraja; ind. gume i tekstila. U blizini svetište Suiten (kraj XII. st.).
kurvimetar (lat.), sprava za mjerenje duljine zakrivljenih linija (putova, pruga, rijeka) na zemljopisnim kartama s pomoću kotačića čiji se okreti prenose na kazaljku koja pokazuje put prevaljen na karti. Iz mjerila se lako odredi stvarna duljina.
Kurzeme (njem. Kurland), pov. područje u Letoniji uz Baltik. Veći gradovi Liepâja i Ventspils.
kurziv (lat.) 1. Nagnuta slova; opći naziv kod svih pisama za onaj oblik pisma kojim se ljudi služe u svakodnevnoj upotrebi; nastao kao posljedica želje za bržim pisanjem, ima nepravilna, međusobno povezana slova, obično nadesno nagnuta. Iz kurzivne minuskule u… Nastavi čitati →
Kus-Nikolajev, Mirko, hrv. etnolog i sociolog (Zagreb, 11. V. 1896 – Zagreb, 18. III. 1961). Kustos Etnografskog muzeja u Zagrebu. Istraživao folkl. lik. izraz (Hrvatski seljački barok, 1929; Ekspresionizam u seljačkoj umjetnosti,… Nastavi čitati →
Kusch, Polykarp, amer. fizičar njem. podrijetla (Blankenburg, 26. I. 1911 – Dallas, 20. III. 1993). Prof. u New Yorku. Nobelova nagrada za fiziku (s W. E. Lambom, 1955) za precizno mjerenje magn. momenta elektrona (1947),… Nastavi čitati →
Kusevickij (Koussevitzky), Sergej (Serge) Aleksandrovič, ruski i američki dirigent (Višnij Voloček, 26. VII. 1874 – Boston, 4. VI. 1951). Diplomirao u Moskvi. Virtuoz na kontrabasu (nastup u Berlinu 1903, u Londonu 1907), u Moskvi… Nastavi čitati →
Kusić, Zvonko, hrvatski liječnik (Zagreb, 14. VI. 1946). Diplomirao (1974) i doktorirao (1984) na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Istaknuti stručnjak u području onkologije i nuklearne medicine, osobito se bavi bolestima štitnjače, inicijator osnivanja Hrvatskoga društva za štitnjaču, voditelj Referentnoga… Nastavi čitati →
Kusin, Vesna, hrvatska povjesničarka umjetnosti (Zagreb, 4. II. 1951). Diplomirala 1975. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1978. pisala članke u Vjesniku s područja kulture i umjetnosti. Od 2004. do 2012. ravnateljica zagrebačke Galerije Klovićevi dvori. Autorica knjige o… Nastavi čitati →
Kuskokwim, r. na JZ poluotoka Aljaske, duga 1170 km (druga po duljini na Aljasci). Njezina dva gl. izvorišna kraka izviru u Aljaskom gorju.
kuskus (arap.), gl. jelo mnogih poljodjelskih plemena u sjeverozap. Africi; vrsta tjestenine od pšeničnog (kukuruznog, ječmenog ili prosenog) brašna; jede se s mesom (ovčetina) ili samo povrćem s prilogom oštrih začina.
Kussmaul, Adolf, njem. liječnik (Graben, 22. II. 1822 – Heidelberg, 27. V. 1902). Dao doprinos kliničkoj medicini otkrićem ezofagoskopa i želučane sonde. Opisao nodozni periarteritis, objasnio dijabetičku komu, uveo pojam paradoksnog pulsa.
Kustanaj (Kustanai), gl. grad istoimene oblasti na S Kazahstana; 230 280 st. Upr. i trg. središte poljoprivr. i rudarskoga kraja. Osn. 1879, svoj najveći razvoj doživljava sred. 1950-ih u sklopu planske kolonizacije djevičanskih stepa Kazahstana.
Kustanaj (Kustanai), oblast na S Kazahstana; 226 tis. km2, 911 820 st. Obuhvaća dio Turgajske nizine. Širok plodan sjev. dio prelazi u suši stepski prostor na J. Gl. r. Tobol (teče prema S), mnoštvo jezera (najveće… Nastavi čitati →
