salonit (prema lat. nazivu za Solin u kojem se nalazila tvornica za proizvodnju s.), smjesa azbestnih vlakana, cementa i vode za izradu valovitih ploča, crjepova, oluka, vodovodnih cijevi i dr. S. ima veliku čvrstoću, žilavost i otpornost na atmosferske utjecaje.… Nastavi čitati →
salonska glazba, vrsta glazbe za razonodu, proizašla u drugoj četvrtini XIX. st. kao manje vrijedan izdanak komorne glazbe aristokratskih salona XVII. i XVIII. st. Značajke su joj sladunjava sentimentalnost, uglađenost i paradni virtuozitet (osobito na violini i klaviru). Među… Nastavi čitati →
salonski orkestar, manji instrum. sastav namijenjen izvođenju salonske, a u novije vrijeme i plesne glazbe. Oblikovani su kao bečki, berlinski i pariški tip. Najjednostavniji bečki tip obično se sastojao od klavira, dviju violina, harmonija, eventualno violončela i udaraljki; berlinski… Nastavi čitati →
saloon (engl.), gostionica na nekadašnjem Divljem zapadu.
Salopek, Davor, hrvatski arhitekt i publicist (Bjelovar, 16. III. 1940). Završio Arhitektonski fakultet u Zagrebu. Projektira stambene, poslovne i sakralne zgrade (Glina, Petrinja). Člancima, filmom i knjigama (Hrvatska korablja, 1971; Arhitektura bez arhitekta, 1974; Korablje samobitnosti,… Nastavi čitati →
Salopek, Marijan, hrvatski geolog i paleontolog (Karlovac, 23. XII. 1883 – Zagreb, 23. II. 1967). Redoviti sveučilišni profesor, ravnatelj muzeja, utemeljitelj Geološko-paleontološkog zavoda Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta i njegov prvi predstojnik, redoviti član JAZU. Bavio se stratigrafijom… Nastavi čitati →
Salopek, Petar, hrvatski slikar (Prezid, kraj Čabra, 28. VI. 1909 – Petrinja, 21. VII. 1989). Diplomirao na Akademiji u Zagrebu. Slikao krajolike, portrete i figuralne kompozicije naglašene ekspresivnosti.
salpa (Sarpa salpa), riba koštunjača iz por. ljuskavki (Sparidae). Duga o. 30 cm. Hrani se isključivo biljnom hranom. Česta u Jadranu.
salpe (Desmomyaria, Hemimyaria), jednostavni svitkovci iz razreda dvootvorki (Salpaeformes, Thaliacea). Tijelo, na kojem su samo ulazni i izlazni otvor, obavijeno je plaštom od tunicina. Žive u planktonu. Postoje dva oblika, jedan nespolan, samostalni oblik, te drugi… Nastavi čitati →
salpingitis (grč.), upala jajovoda. Nastaje najčešće kao komplikacija gonoreje. U prošlosti bio je čest tuberkulozni s.
salpinks (grč. cijev, truba), puhačko glazbalo ant. Grčke; uz žid. šofar i rim. tubu, preteča trublje.
salsa (španj.), smjesa, mješavina; umak. Naziv za vrstu glazbe i plesa s Kariba, posebno Kube, nastale na miješanju španj. i afr. utjecaja. Pleše se u parovima, s po 3 koraka jednake mjere, najčešće u brzom ritmu.
SALT (akronim od engleskoga: Strategic Arms Limitation Talks), pregovori između SAD-a i SSSR-a o ograničenju utrke u strategijskom (nuklearnom) naoružanju koji su počeli 1969. U Moskvi je 1972. potpisan SALT-1, a u Beču 1979. SALT-2. Nisu značajnije ograničili… Nastavi čitati →
Salt Lake City, gl. grad sav. države Utah, SAD; 179 814 st. Leži na r. Jordan, 18 km ji od Velikoga slanog jezera (Great Salt Lake). Prvobitni stanovnici područja bila su indijanska plemena Ute i Šošoni. Grad su… Nastavi čitati →
Salta, provincija na SZ Argentine; 154 775 km2, 1 079 151 st. Na JZ graniči s Čileom, na S s Bolivijom, na SI s Paragvajem. JZ dio provincije čine Ande, razdvojene širokim visoravnima (Atacama);… Nastavi čitati →
Salta, gl. grad istoimene provincije, sjeverozap. Argentina; 469 192 st. Leži u dolini r. Lerma, u Andama. Osn. 1582. kao San Felipe de Lerma. God. 1813. u vrijeme rata za nezavisnost ovdje su poražene španj. snage. Grad stradao… Nastavi čitati →
saltarello (tal.), tal. ples, poskočica, živahna tempa u 3/4 ili 6/8 mjeri; pleše se u parovima. Poznat od XIV. st., održan kao folkl. ples do danas.
Salten, Felix (pravim imenom i prezimenom Siegmund Salzmann), austrijski književnik (Pešta, 6. IX. 1869 – Zürich, 8. X. 1945). Novinar i kazališni kritičar u Beču do 1938, kada je emigrirao u Švicarsku. Autor kazališnih komada (S… Nastavi čitati →
Saltikov, Mihail Jevgrafovič (također Saltikov-Ščedrin, pseud. N. Ščedrin), rus. književnik (Spas-Ugol, Tverska gubernija, 27. I. 1826 – Petrograd, 28. IV. 1889). Pisao putopise, fiktivne uspomene i kronike, epistole, alegorijske basne. Najznačajnije djelo, roman kronika Gospoda Golovljovi… Nastavi čitati →
